Hrvatska, u slučaju rata, ne bi mogla da zaštiti ni sedminu stanovništva, hrane ne bi bilo ni za mjesec dana, a stanovništvo ne bi razlikovalo sirenu za opštu od one za vazdušnu opasnost.
Tako tvrdi Pavle Kalinić, nekadašnji načelnik zagrebačke Kancelarije za hitne situacije, gostujući na hrvatskoj televiziji "N1", koji je upozorio na loše stanje u hrvatskom sistemu bezbjednosti.
"Sad se pitaju zašto nema skloništa u zgradama ili bunkera, a vlasnici nisu željeli da ih plaćaju, jer su mislili da nikakvog rata više neće biti. Koliko znam, u Zagrebu nema nijedno uređeno sklonište, osim u Kancelariji za upravljanje hitnim situacijama. Da sad krene neka krizna situacija poput rata, postojeća infrastruktura u Hrvatskoj bi mogla da pruži zaštitu za svega 15 posto ljudi. A kad bi došlo do nuklearne kataklizme, mali bi postotak ljudi preživio. Uz to, država bi trebalo da ima hrane za pet godina, a kad je krenula pandemija, vidjeli smo da je ima za samo 28 dana", kaže ovaj stručnjak za bezbjednost.
Ljudi uopšte, smatra Kalinić, ne bi prepoznali šta koja sirena za opasnost predstavlja – vazdušnu ili opštu opasnost. Za tako nešto krivi državu i njenu politiku zanemarivanja ove oblasti.
Osim realnih i za život opasnih pretnji, tu su i psihološke. Jer, kaže, u današnje vrijeme se efektivnije ratuje propagandom.
"Hrvatska, nažalost, nema infrastrukturu koja može da prati odbranu od svih tih prijetnji na koje, primjera radi, upozorava Švedska. Može se prevesti ta njihova brošura, ali bez infrastrukture to ne bi imalo nikakvog smisla. Vidjeli smo to u trenucima potresa, na koje smo godinama upozoravali u Kancelariji, ali nikome to nije bilo važno, govorilo se da širimo paniku", zaključio je Pavle Kalinić.
