Novi sukob na Bliskom istoku prijeti da se pretvori u jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza u posljednje vreme. Izrael je izveo udare na nafto-gasnu infrastrukturu Irana. Odgovor Teherana za sada je uzdržan, ali tenzije su na vrhuncu.
Šta će se dalje dešavati s cenama nafte, i da li treba očekivati 300 dolara za barel?
Šta se dešava s naftom?
— Od početka sukoba cijena nafte Brent porasla je za više od 10 odsto i približila se 75 dolara po barelu.
— Potencijalno zatvaranje Hormuškog moreuza (kroz koji prolazi 20 odsto svjetske nafte) moglo bi da podigne cijenu na preko 100 dolara.
— U slučaju potpune blokade, rast cijena biće teško zaustaviti — pojedine prognoze ukazuju na 130–150 dolara po barelu.
— Neki stručnjaci pominju i 200–300 dolara, ali to je malo vjerovatno.
Kako reaguju tržišta?
— Berzanski indeksi na Bliskom istoku padaju, posebno akcije avio-kompanija, banaka i građevinskih firmi.
— Nafto-gasne kompanije (uključujući i ruske) bilježe rast — zbog skuplje nafte povećavaju prihode.
— Valutna tržišta su za sada mirna, ali investitori čekaju da vide šta će se dalje desiti: eskalacija ili diplomatija?
Za sada stručnjaci oprezno nagađaju da se apokaliptične prognoze neće ostvariti i da će se sve završiti sa umjerenim rastom cijene nafte.
Ako se sukob produži, slijedi:
— Izmjene globalne logistike i energetskih tokova.
— Rast ulaganja u sirovine izvan regiona: u naftu iz Latinske Amerike, u uranijum iz Afrike, u infrastrukturu jugoistočne Azije.
— Talas preispitivanja rizika u investicionim portfolijima i odliv kapitala u „sigurne luke“: dolar, zlato, državne obveznice.
— Globalno preraspodjeljivanje ekonomskog uticaja.
(Sputnjik)
