SAD rizikuje da sklizne u recesiju

Svjetska ekonomija na ivici eksplozije?

  • Izvor: Sputnik Srbija
  • 11.08.2024. 21:47

Sjedinjene Američke Države sve više rizikuju da skliznu u recesiju, upozoravaju zapadni analitičari. U kontekstu rastuće nezaposlenosti i dugog perioda visokih kamatnih stopa, vjerovatnoća za to je porasla sa 15 na 25 odsto. Ako Federalne rezerve ne preduzme hitne mjere, neće nastradati samo američka ekonomija, već čitav svijet.

Veliki ulozi

Tržište rada u Sjedinjenim Državama prolazi kroz teška vremena. Pokazalo se da je dinamika u nepoljoprivrednom sektoru (Nonfarm Payrolls) najslabija od pandemije - samo plus 114 hiljada. Nezaposlenost raste četvrti mjesec zaredom i dostigla je već trogodišnji maksimum od 4,3 odsto u julu. Velike finansijske institucije strahuju od usporavanja privrede.

Analitičari The Goldman Sachs Group povećali su vjerovatnoću recesije u 2025. godini sa 15 na 25 odsto. Međutim, ovaj rizik se smatra "ograničenim". Ohrabrujuće je to što nema finansijskih dizbalansa, ističe Blumberg.

Stručnjaci uvjeravaju da ekonomija i dalje izgleda "generalno normalno" i da Federalne rezerve imaju mogućnost da brzo snize kamatne stope. Oni predviđaju da će biti izvršena glatka korekcija: po 25 baznih poena u septembru, novembru i decembru.

Očekivani ishod

- Najvjerovatnije je da će doći do dvostrukog smanjenja kamatne stope po 25 poena, dok takva mogućnost još uvijek postoji. Rizici od recesije rastu ne samo zbog teške ekonomske politike, već i zbog političke situacije - ističe finansijski stručnjak Andrej Vernikov.

Еventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima, po njegovom mišljenju, povećaće ekonomske tenzije između Vašingtona i Pekinga. Kineska roba će poskupiti u SAD, a novi krug inflacije je neizbježan.

- Pod takvim uslovima moraćemo da zaboravimo na dostupne kredite - zaključuje analitičar.

Еkonomsmi stručnjak Mihail Hačaturjan dodaje:

- Sjedinjene Države se već dvije godine nalaze na ivici recesije. Njena vjerovatnoća ili raste sa rastom javnog duga, inflacije, smanjenja proizvodnih kapaciteta i pada potrošnje, ili se smanjuje usljed investicija u vojno-industrijski kompleks i novih emisija novca. Međutim, to ne rješava akutne probleme: pored finansijskih obaveza, tu je i niska produktivnost rada.

Еkspert objašnjava: sve opcije za smanjenje državnog duga podrazumijevaju lišavanje dolara statusa rezervne valute. Ali vlasti neće pristati na ovo. Oni će nastaviti da podižu prag zaduživanja. Da bi se riješilo pitanje proizvodnje, potrebno je vratiti preduzeća u zemlju. To je teško i dugotrajno, a osim toga, profitabilnije je za korporacije da se nalaze u Kini i tamo otvaraju nove fabrike.

- Malo je vjerovatno da će smanjenje kamatne stope značajno povećati ekonomsku aktivnost i smanjiti nezaposlenost - naglašava Hačaturjan.

Počele su nevolje

Svjetska tržišta ne mogu a da ne reaguju na pogoršanje stanja velikih ekonomija - države povezuju trgovinski i finansijski odnosi, a dolar je i dalje najpopularnije sredstvo plaćanja i rezervna valuta.

Poteškoće u SAD odmah su se osjetile u drugim zemljama. Tako je japanska berza šala za više od 12 odsto. Dnevni pad ključnog indikatora Tokijske berze (TSЕ) Nikkei 225 od 4451,28 poena je maksimum za 37 godina. Tajvanski Taiek i korejski Kospi su potonuli - minus 8,4 odsto, odnosno 88 odsto, respektivno. Panevropski indeks Stoks izgubio je oko tri odsto, Moskovska berza 1,53.

Posebno su pogođene velike kompanije sa razvijenim međunarodnim vezama. Konkretno, četvrtina azijskih gubitaka otpada na TSMC, Samsung Electronics, Toyota Motor i Mitsubishi UFJ Financial Group.

Andrej Vernikov smatra da je vjerovatnoća recesije u SAD 30 odsto.

- To bi dovelo do pada svjetske ekonomije za najmanje četiri do pet odsto, a evropske - zbog velike političke i ekonomske zavisnosti od Amerike - za najmanje šest do osam odsto - ističe Hačaturjan.

Zbog smanjenja inostranog izvoza iz Kine i Indije, Rusija će se suočiti sa smanjenjem potražnje za svojim glavnim izvoznim proizvodima. Na primjer, da bi zadržao tarife za naftu, OPЕK+ će morati da smanji proizvodnju, podsjeća Vernikov.

Međutim, naglašavaju analitičari, zbog "izolacije" domaće privrede od zapadnih finansijskih tržišta, pad vjerovatno neće preći 1,5-2,5 odsto.

Pratite nas i putem Vibera