Petričević je najavio da će Ministarstvo privrede i preduzetništva nastojati da tokom mandata obezbijedi da plate u realnom sektoru sustignu one u javnom, čak i da ih prestignu.

"Ako ništa, uspjeli smo da u prvoj godini rada povećamo plate za sedam procenata i više, s obzirom na to da je prosječna plata u julu 2019. iznosila 912 KM, a u istom mjesecu prethodne godine 848 KM. Nastojaćemo da plate rastu i u 2020. godini", izjavio je Petričević u intervjuu Srni.

On je naveo da će u programu rada Ministarstva u 2020. godini biti zakonska rješenja koja će se naći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, kao što je zakon o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturisanju čiji je cilj da privrednom društvu i preduzetniku obezbijedi da prevaziđe finansijske probleme kako bi nastavili da posluju pozitivno.

"To je do sada bio problem, išlo se u stečaj, završavalo na sudovima. Sada želimo da privrednicima izađemo u susret i budemo im na usluzi putem tog zakona", pojasnio je Petričević, te najavio i zakon o poslovnim zonama.

Petričević je dodao da će sve biti rađeno u saradnji sa privrednicima, Privrednom komorom i Unijom udruženja poslodavaca kako bi bila pronađena najbolja rješenja.

"Nekada se stvari ne mogu uraditi ni za godinu dana, ali je bitno da postoji dobra volja. Uvjeren sam da će mnogo toga biti realizovano", kaže Petričević.

KREDITNE LINIJE PUTEM IRB-a

On je rekao da će početkom 2020. godine biti otvorene kreditne linije koje će ići putem Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Spske. Biće uključeni i Garantni fond i komercijalne banke, koje će privrednicima dati mogućnost da dođu do takozvanih jeftinih kreditnih sredstava za unapređenje poslovanja kroz nabavke novih tehnologija i proširenje djelatnosti.

"Očekujemo da će se kamate kretati od dva do tri odsto, grejs-period je dvije godine i deset godina otplate. To su mjere koje mogu biti značajne za privrednike s obzirom na to da su dosadašnje kamate bile veoma skupe. Takva privreda ne može da bude konkurentna niti produktivna", naveo je Petričević.

Petričević je rekao da će se od 1. januara vršiti refundiranje naknade plate za porodiljsko bolovanje u iznosu od 100 odsto bruto plate, što je do sada morao da radi privrednik.

Prema njegovim riječima, u tom dijelu biće rasterećena privreda i ta mjera će koštati budžet Srpske oko 20 miliona KM.

"Smanjenje stope doprinosa za nezaposlenost sa 0,8 na 0,6 odsto značiće rasterećenje za privrednike i tom mjerom će biti ušteđeno 9,7 miliona KM", istakao je Petričević.

BROJNIM RJEŠENjIMA POBOLjŠANO POSLOVANjE U PRIVREDI

Petričević je naglasio da je zadovoljan rezultatima koje je novoformirano ministarstvo ostvarilo u prvoj godini rada.

"Imali smo priliku da kroz brojna zakonska rješenja poboljšamo poslovanje, odnosno zakonske uslove za poslovanje privrednih subjekata u Srpskoj, prije svega tu mislim na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o privrednim društvima. Postoji kontinuitet Vlade Srpske i Ministarstva da bude nastavljena reforma privrednih društava", naveo je Petričević.

S druge strane, ukazao je on, putem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o malim i srednjim preduzećima omogućeno je da zakon bude prilagođen uslovima iz zakona EU, što će omogućiti privrednim subjektima da ostvaruju određene benefite prilikom aplikacije za fondove EU.

Petričević je kao važan naveo i Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, te naglasio da je najveći fokus dat Strategiji ženskog preduzetništva za period 2019-2023. godine, čiji je cilj podizanje svijesti žena preduzetnika budući da je njih 30 odsto nosilaca privrednih aktivnosti u preduzećima Srpskoj.

"Postoji još dosta prostora da se to unaprijedi i da im damo sistemsku podršku u okviru strategije. Tu spada i finansijska podrška, edukacija, bolje umrežavanje preduzetnica... Imali smo aktivnosti kroz brojne konferencije i formiranje Kluba poslovnih žena", podsjetio je Petričević.

REGISTAR PODSTICAJA

Petričević je naveo da očekuje da će u 2020. godini biti zaokružena priča o registru podsticaja.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o Ministarstvu i Vladi može se reći da je završen kompletan proces i da je ostalo da se obezbijede finansijska sredstva za softversko rješenje.

"Registar je bitan da bi se pratili efekti podsticaja. Pratiće se dodjela tih sredstava kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou, gdje će se onemogućiti dupliranje podsticaja, što je do sada bio problem. Sve će biti transparentno, pa će svako moći da vidi i ko je aplicirao, za koji iznos, ko je izvor tih sredstava", naveo je Petričević.

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da se u razgovorima sa socijalnim partnerima, Unijom udruženja poslodavaca, Privrednom komorom Srpske i Zanatsko-preduzetničkom komorom traže rješenja koja bi privrednicima omogućila rješavanje problema da bi privreda bila efikasnija i produktivnija.

"Svi njihovi prijedlozi se nalaze u Programu ekonomskih reformi 2020-2022. godine, međutim, nisam zadovoljan ambijentom, jer se pozitivni primjeri poslovanja firmi iz Srpske na domaćem i na inostranim tržištima nedovoljno promovišu, nisu dovoljno ispraćene ni medijski niti od drugih institucija", ukazao je on.

EFEKTI ZAKONA O PODSTICAJIMA PRIVREDI SRPSKE

Govoreći o efektima primjene Zakona o podsticajima u privredi Srpske na povećanje plata u realnom sektoru, Petričević je napomenuo da je cilj ovog zakonskog akta rast plata i da se privredniku obezbijedi siguran radnik koji će ostati.

"Ovim zakonskim rješenjem željeli smo da privrednik iskoristi zakonsko uporište da putem povećanja plata ostvari povrat dijela novčanih sredstava", naveo je Petričević.

S obzirom na to da je zakon stupio na snagu 1. jula i trajao do 31. decembra 2019. godine, naveo je Petričević, poslije toga privrednik ima rok od 60 dana da podnese zahtjev za povrat sredstava na ime povećanja plata. Poslije tog perioda znaće se konkretni podaci i efekti primjene tog zakona.

Prema njegovim riječima, poredeći uplate doprinosa u periodu jul-septembar 2019. godine u odnosu na isti period 2018, vidljivo je da postoji povećanje do pet odsto. Sigurno da se u tom postotku dobrim dijelom nalaze i uslovi koje pruža ovaj zakon za povećanje plate radnicima.

Kada je riječ o efektima tog zakona koji se odnose na direktna ulaganja, Petričević je podsjetio da su krajem 2019. godine potpisani ugovori sa 39 privrednih društava koja su ostvarila pravo na podsticaj za direktna ulaganja u male investicione projekte za nabavku novih ili znatno modernijih tehnologija.

"Budžetom su za te namjene predviđena 1,4 miliona KM, u rasponu od 25.000 KM do 46.000 KM po privrednom društvu. Kroz aplikacije privrednika za ostvarenje prava na podsticaje vidjeli smo da su oni 2019. godine investirali oko 30 miliona KM u nove tehnologije, što pokazuje da su to znatna sredstva i da bi u narednom periodu iznos podsticaja trebalo da bude veći", naveo je on.

Petričević je istakao da su na ovaj način resorno ministarstvo i Vlada Srpske željeli da pokažu da institucije Srpske žele da podrže privrednike da nastave proces prelaska sa starih na nove tehnologije, što obezbjeđuje bolju produktivnost i konkurentnost na domaćem i stranom tržištu.