Еvropa se u posljednjih nekoliko dana suočavala sa više vremenskih ekstrema, od jakih toplotnih talasa, do opasnih oluja. Balkanske zemlje su se borile sa nevremenom praćenim obilnim padavinama i jakim vjetrom, a Grčka, Turska, Španija i Francuska sa šumskim požarima.
Mnogi od ovih promjenjivih vremenskih fenomena već su dobrim dijelom pripisivani klimatskim promjenama koje su izazvane ljudskim faktorom.
Stručnjaci očekuju da će njihova učestalost i intenzitet samo povećati zbog globalnog zagrijavanja. Oni upozoravaju da bi Еvropa trebalo d se pripremi za još jedno ekstremno ljeto puno vremenskih nepogoda, sa periodičnim oscilacijama između poplava i suša.
"Ovi fenomeni su podsjetnici na promjenjivu i nestabilnu klimu kojoj Еvropa mora da se prilagodi i pripremi. Takođe moraće da se preduzmu mjere za drastično smanjenje emisije štetnih gasova, kako bi se usporile i smanjile klimatske promjene", kažu stručnjaci iz Еvropske agencije za životnu sredinu.
Šumski požari su neizbježni u trenutnim uslovima
Na jugu Francuske, šumski požari bjesne u lučkom gradu Marseju. Više od 1.000 vatrogasaca bori se sa vatrenom stihijom. Do sada je izgorjelo oko 720 hektara, a nekoliko stotina kuća je evakuisano.
Na aerodromu u Marseju drugi dan zaredom su letove pomjereni, a željeznički saobraćaj je takođe u haosu.
Maks Dugan-Najt, stručnjak za analiziranje klimatskih podataka iz kompanije Deep Sky Research, upozorava da postoji jasna veza između šumskih požara i klimatskih promjena.
"Direktan uzrok požara koji se brzo širi blizu Marseja je, kako se pretpostavlja, automobil koji se zapalio. Međutim, pravi krivac su trenutni ekstremni vremenski uslovi za požare u Francuskoj i širom Еvrope. U ovim suvim, vrućim i vjetrovitim uslovima, čak bi se i najmanji požar brzo proširio i izazvao ozbiljnu štetu", objašnjava on.
Naučnik kaže da je situacija slična i sa ostalim požarima.
"Baš kao što su jaki vjetrovi rasplamsali požare u Los Anđelesu u januaru, tako vjetrovi sada šire požare i u Francuskoj i Španiji. Kada se jak vjetar udruži sa toplotnim talasom i suvim uslovima, šumski požari su neizbježni", objašnjava.
Prošle nedjelje, sličan incident se dogodio u Turskoj. Iako je zvanični uzrok šumskih požara u Izmiru bio neispravan dalekovod, on se proširio zbog visokih temperatura, jakih vjetrova i niske vlažnosti vazduha.
Požari su izbili i duž tursko-sirijske granice. Sirijski ministar za vanredne situacije i upravljanje katastrofama nazvao je situaciju vrlo tragičnom. On je u saopštenju rekao da je uništeno nekoliko stotina hiljada stabala na površini od 10.000 hektara.
Prošle nedjelje, nekoliko hiljada turista je bilo primorano da se evakuiše sa ostrva Krit. Prethodne nedjelje, južno od Atine izbio je šumski požar dok su se temperature približavale 40 stepeni.
"Hidroklimatski udari" pogoršavaju ekstremne vremenske uslove
Klimatske promjene takođe doprinose fenomenu poznatom kao "hidroklimatski udar", koji se odnosi na velike oscilacije između obilnih padavina i ekstremnih suša.
"Ovo je posebno opasno jer rast vegetacije koji se dešava nakon kiše odmah se osuši, postajući 'gorivo' za šumske požare. Kroz svoj uticaj na toplotne talase i padavine, klimatske promjene čine šumske požare češćim i smrtonosnijim", objašnjava Dugan-Najt.
On takođe upozorava da emisije iz šumskih požara "ukazuju na surovu ironiju i začarani krug u kojem klimatske promjene čine šumske požare češćim, a emisije šumskih požara doprinose klimatskim promenama".
Balkan nakon toplotnog talasa razorile oluje
Jedan od regiona koji se trenutno suočava sa tim ekstremnim oscilacijama je Balkansko poluostrvo. Jaka oluja je u utorak čupala drveća i krovove u Hrvatskoj, odmah nakon što se ta država danima topila na 40 stepeni Celzijusovih.
Najmanje tri osobe su povrijeđene u oluji, a pričinjena je i veća materijalna šteta.
Meteorološka služba u Sloveniji saopštila je u utorak da je snijeg pao na velikim nadmorskim visinama u Alpima, dok je ostatak zemlje bio pogođen jakim kišama i gradom.
Nakon što je pogodila Hrvatsku, oluja je kasnije prošla kroz Srbiju. Do nje je došlo nakon što su se vatrogasci u ponedjeljak borili sa više od 600 šumskih požara u kojima je povrijeđeno šest osoba.
Srbiju je ovog ljeta pogodila jaka suša koja je ugrozila usjeve i dovela do ograničenja u snabdijevanju vodom za piće širom zemlje.
Nevreme napravilo štetu u Beogradu
To je konkretan primjer nalaza prve Еvropske procjene klimatskih rizika (ЕUCRA). U izvještaju je identifikovano 36 klimatskih rizika koji predstavljaju prijetnju po energetsku i prehrambenu bezbjednost Еvrope, ekosisteme, infrastrukturu, vodne resurse, finansijsku stabilnost i zdravlje ljudi.
To pokazuje da su mnogi od ovih rizika već dostigli kritične nivoe i da mogu postati katastrofalni bez hitne i odlučne akcije.
"Bez snažnih mjera prilagođavanja i ublažavanja, stotine hiljada ljudi bi mogle da umru od toplotnih talasa, a ekonomski gubici samo od priobalnih poplava mogli bi da premaše jedan bilion evra godišnje, kažu iz ЕЕA.
(Telegraf)
