Razmatra se uvođenje novih mjera kako bi se radna mjesta održala, a privreda Republike Srpske očuvala. Na tome se radilo i do sada.
U martu je pomoć Vlade bila usmjerena na uplatu poreza i doprinosa za one privredne subjekte kojima je bio zabranjen rad, pa je za oko 30.000 radnika isplaćeno 11 miliona maraka. U aprilu je obuvat radnika povećan za još 10 hiljada. I na tome se ne staje, za ATV kaže ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević.
"Za maj mjesec predviđena je isplata poreza i doprinosa za one privredne subjekte koji su počeli sa radom 11. maja, a za one kojima je i dalje zabrana rada po odluci Republičkog štaba za njih će biti uplaćeni porezi i doprinosi u iznosu najniže plate u Republici Srpskoj. Predviđanja su da će to biti između 8 i 9 miliona maraka", rekao je Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.
Manje proizvodnje i manje izvoza, tako se opisuje privreda Srpske u prvih 6 mjeseci ove godine. Bez obzira na to velikih otpuštanja za sada nije bilo, a Vlada je tu da to tako i ostane, za ATV kaže ministar trgovine i turizma Suzana Gašić.
"Od sredine masta do 20. 7. u resoru ugostiteljstva oko 2.000 ljudi je ostalo bez posla, od čega je 800 našlo ponovno zaposlenje. Takođe, i u resoru trgovine pričamo o 1.500 do 2.000 otpuštanja, a takođe imamo i tu veliki broj zaposlenih, oko 1.000 ljudi", istakla je Suzana Gašić, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.
Po trenutnim pokazateljima privreda Srpske će preživjeti, sada nam je cilj da to bude sa što manje štete, kažu iz Unije udruženja poslodavaca. Prerađivačka industrija se polako vraća u normalu, drvna se izvlači iz problema, a prehrambena industrija svakako nije imala velikih posljedica. Obućarska i tekstilna industrija sigurno ima pad, ali ne onakav kakav bi uticao na stavljanje ključa u bravu. U najvećem problemu su trenutno hotelijeri, njima treba najviše pomoći, smatra Saša Trivić.
"Trebamo spasiti one koji se mogu spasiti, one koji su u padu 50 prometa moramo naći način da njima pomognemo, pogotovo hotelijerima i onima koji imaju kredite koji na neki način mogu srušiti i hotele i banke koje su im dale te kredite", naglasio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kada su se donosile epidemiološke mjere pitala se struka, sada kada se budu donosile mjere koje pomažu privredi tražimo da nešto pitaju i nas, poručuju ugostitelji. Njihov zahtjev je duže radno vrijeme, odnosno da kafići radnim danom budu otvoreni do ponoći, a vikendom do 1 sat, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.
"To je nešto što nama mnogo znači, a mislim da ako se mi svi kao pojedinci pridržavamo epidemiološki preporučenih mjera taj sata neće uticati ako smo disciplinovani, a nama za ekonomiju mnogo znači", istakao je Vladan Šurlan, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva.
Ugostitelji se plaše da ih problemi tek očekuju kada dođe jesen, jer tada se bašte zatvaraju i usluge se nastavljaju pružati isključivo u zatvorenom prostoru. To će za sobom povući nove izazove, ali baš zbog toga svi moramo biti još odgovorniji, smatraju oni.