Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) navodi da Njemačka 55 odsto svojih potreba pokriva ruskim gasom. Institut ukazuje da dio praznine može da popuni većim uvozom tečnog prirodnog gasa (TNG) iz Norveške i Holandije, koristeći terminale u susjedstvu ili plutajuće terminale uz obalu.

Kako se navodi, domaćinstva treba da slabije griju i troše manje tople vode nego što su navikla, a industrija da više energije uzima iz struje, uglja ili biomase. Ekonomisti instituta procjenjuju da industrija potrošnju gasa može da smanji i do trećine, mada uz žrtvovanje dijela proizvodnje.

DIW ocjenjuje da Njemačka ne treba da gradi stalne terminale za prijem TNG jer to zahtijeva mnogo vremena, a zemlja svakako nastoji da smanji potrošnju gasa i, konačno, potpuno je prekine.

Brzo stopiranje uvoza iz Rusije, međutim, zahtijeva i brzo prilagođavanje potrošnje. DIW procjenjuje da ona mora da se smanji za 18 do 26 odsto.

Država će, pod takvim scenarijom, morati finansijski da podrži najsiromašnija domaćinstva i najteže pogožena preduzeća.

"Uz brzo prilagođavanje, njemački energetski sistem ruski gas može da nadomjesti tokom ove godine ... i potrebnu energiju da obezbijedi za narednu zimu", zaključuje DWI.

Za to je ključno i da skladišta gasa u Njemačkoj budu puna pred početak grijne sezone.

Stručnjak: Njemačka može bez ruskog uglja

Embargo Evropske unije na uvoz uglja iz Rusije je "kratkoročno neprijatan, ali se može podnijeti," rekla je u petak naučna saradnica ekonomskog instituta Ifo Karen Pitel. Zabrana je, međutim, kako kaže, relativno mala prijetnja za Rusiju.

Ona je svoju ocjenu potkrijepila podacima o rezervama uglja u Njemačkoj i o mogućnostima nalaženja alternativa za uvoz iz Rusije.

"Efekti u poređenju sa mogućom zabranom uvoza ruskog gasa treba da budu znatno manji", rekla je Pitelova.

Ona očekuje kratkoročan rast cijena zbog embarga.

U proizvodnji struje kameni ugalj, objasnila je, može da se zamijeni lignitom, što opet kratkoročno stavlja na raspolaganje količine koje su dovoljne za potrebe industrije.

Iako su isporuke iz Rusije prošle godine činile 57 odsto cjelokupnog njemačkog uvoza kamenog uglja, "može se očekivati da će to u narednim mjesecima biti nadoknađeno uvozom iz drugih zemalja", rekla je Pitelova.

Ona je ocijenila i da nije vjerovatno da će zbog embarga doći do dugoročnije globalne nestašice uglja.