"Ako želimo svake godine imati 400.000 novih građana i time održati broj radnika i ako oduzmemo ogroman broj onih koji se iseljavaju - onda je Nemačkoj potrebno 1,5 miliona doseljenika godišnje", kaže ekonomista Monika Šnicer.
Samo pojačano doseljavanje može biti lijek za problem s nestašicom stručne radne snage, naglasila je za list "Süddeutsche Zeitung", prenosi "Deutsche Welle".
"Njemačkoj je hitno potrebna kultura dobrodošlice", dodala je Šnicer.
Ona je rukovodilac stručnog tijela "Sachverständigenrat" (Vijeće stručnjaka) u kojem su vodeći privredni eksperti. To tijelo analizira ekonomski razvoj u Njemačkoj te savjetuje saveznu vladu.
"Više investicija u djecu"
Novi zakon o doseljavanju, o privlačenju stručnjaka iz zemalja izvan Evropske unije, koji je nedavno usvojio Bundestag, korak je u pravom smjeru, smatra Šnicer.
Ali dodaje kako to neće biti dovoljno.
"Trebaju nam kancelarije za strance, koje neće plašiti doseljenike, već nuditi servis", kaže ona.
Šnicerova je za "SZ" precizirala:
"Ne bismo trebali zahtijevati da inostrani stručnjaci baš za svaki posao trebaju znati njemački. Ali bismo se trebali pobrinuti oko toga da radnici kancelarije za strance znaju i engleski".
Kako bi se moglo početi rješavati problem s manjkom stručne radne snage, Njemačka bi, smatra Šnicer, morala više investirati u djecu.
"Poražavajuće je da četvrtina učenica i učenika četvrtih razreda ne zna dobro čitati", kritikovala je.
Osim toga bi po njenom mišljenju firme morale motivisati starije posloprimce da nastave raditi kako ne bi išli u prijevremenu penziju.
Šnicer smatra da Savezna Republika po ovom pitanju sve u svemu ne napreduje "onako kako bismo mi to mogli i morali".
Između ostalog, nije se investiralo u potrebnu infrastrukturu, kaska se znatno po pitanju digitalizacije, prekasno se počelo sa zaštitom klime, navodi ekonomista.
FDP: Odgojitelji i sa slabijim znanjem njemačkog
Klub poslanika FDP-a u Bundestagu saopštio je da bi zbog manjka stručne radne snage u vrtićima ubuduće mogli biti angažovani i odgojitelji koji još uvijek ne raspolažu neophodnim nivoom znanja njemačkog jezika.
Zamislivo je da se znanje jezika usavršava uz posao, to je jedna od ideja iz dokumenta koji će Klub FDP-a u Bundestagu vjerovatno usvojiti tokom ove sedmice.
O tom papiru je u nedjelju (2.7.) pisao list "Tagesspiegel".
"S obzirom na kontinuirano doseljavanje u Njemačku, tako bi stručna radna snaga koja se doseli, i bez dovoljnog znanja njemačkog jedno vrijeme, na ograničeni rok, mogla raditi i u ustanovama s djecom, i to na jeziku zemlje iz koje potiču", stoji u tom dokumentu.
Dodaje se da mnogi doseljenici posjeduju odgovarajuće diplome ili kvalifikacije za rad u pedagoškom području:
"Te kvalifikacije se moraju priznavati jednostavnije, s manje birokratije i brže, po mogućnosti u roku od 60 dana", naglašava se.
Sudeći po navodima Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice, u određenim zanimanjima, na primjer za posao odgojitelja, u mnogim se saveznim zemljama zahtijeva znanje njemačkog na nivou C1 (napredni nivo).
U budućnosti, stoji u dokumentu FDP-ovaca, biće potrebno više fleksibilnosti kako bi se u sistem integrisala hitno potrebna stručna radna snaga.
