Еnergetska kriza izazvana odgovorom ЕU na sukob u Ukrajini dovela je do najvećeg kolapsa životnog standarda u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata, kao i do pada ekonomske proizvodne aktivnosti koji je uporediv sa onim za vrijeme finansijske krize 2008. godine, piše britanski "Gardijan" pozivajući se na analizu stručnjaka bivših savjetnika njemačke vlade.
U zajedničkom dokumentu čiji je cilj da prikaže dubinu aktuelne ekonomske krize, stručnjaci su objasnili da je 2022. godine u Njemačkoj zabilježen najveći pad realnih plata u od 1950.
"Neuspjeh da se zaštiti njemačka industrija od skoka cijena energenata preti da pretvori 2020-te u 'izgubljenu deceniju za Njemačku' i dodatno podstakne uspon desničarske Alternative za Njemačku (AfD), navode autori u dokumentu koji je objavio Forum za novu ekonomiju, a prenosi RT Balkan.
"U doba sukoba i geopolitičke krize, uspon AfD-a je poziv na buđenje. Pad životnog standarda koji su doživjeli Nijemci je bez presedana od Drugog svjetskog rata", rekla je jedna od autora izvještaja, vanredni profesor ekonomije na Univerzitetu u Masačusetsu Izabela Veber.
Veber je bila u stručnoj komisiji koju je Vlada Njemačke zadužila da pokuša da pomogne u spriječavanju rasta cijena energenata za firme i domaćinstva 2022. godine. Njen saradnik na izvještaju je prof. Tom Krebs, koji je bio viši savjetnik u Ministarstvu finansija Njemačke pod vođstvom Olafa Šolca.
Međunarodni monetarni fond prognozirao je da će rast njemačke ekonomije 2024. i 2025. godine biti niži od bilo koje uporedive napredne ekonomije osim Argentine, prenosi "Gardijan".
U posljednja tri mjeseca 2023. godine njemačka ekonomija je opala za 0,3 odsto i dodatan pad se očekuje i u prvom kvartalu 2024. godine. Dva uzastopna kvartala pada se smatraju tehničkom recesijom.
Veber i Krebs su izračunali su da su realne zarade mjerene u odnosu na prognoze prije krize pale za 4 odsto od aprila 2022. do marta 2023. godine, dok je proizvodnja pala za 4,1 odsto.
Kada se uračuna šteta izazvana pandemijom, stvarna proizvodnja na kraju 2023. bila je oko 7 odsto ispod nivoa prije krize. Istovremeno, realne plate su u 2023. godini bile 10 odsto ispod nivoa prije krize.
