Еkstrem na ekstrem - tako bi se najbolje mogle opisati klimatske promjene koje se događaju u zadnje vrijeme. Sredine nema, padaju temperaturni rekordi, suše su nikada duže a kiše kratke i jake. Ove promjene se odražavaju na sve, pa i na energetiku.
Loša hidrologija guši termo pogone, visoke temperature povećavaju potrošnju struje, pa se logično zapitati „koliko klimatske promjene utiču na stabilnost elektroenergetskog sektora“.
A utiču mnogo, kažu donosioci odluka. Za ovo smo svi krivi, poručuje struka.
Еnergetski sektor je odgovoran za veliki dio emisija CO2. Еmisija gasova staklene bašte utiče na negativne efekte klimatskih promjena. Sada, zbog toga posljedice trpi i sam energo sektor, objašnjava profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Goran Trbić.
On kaže da je najbolji primjer za to prošlogodišnji kolaps sistema, koji svi dobro pamtimo.
„Jako povećanje temperature, dugotrajni toplotni talasi, uslovilo je velikom potrebom za hlađenjem prostorija i imalo direktan uticaj na elektroenergetski sektor. Mora se djelovati u sinergiji, naći način kako da se adekvatno uđe u proces dekarbonizacije, da se klimatske promjene ublaže, a sa druge strane da se obezbijedi stabilnost snabdijevanja električnom energijom i dominantno ide ka obnovljivim izvorima energije“, kaže Trbić.
Trbić naglašava da će detaljno o klimatskim promjenama govoriti na plenarnoj sesiji, prvog dana Samita energetike u Trebinju. Dodaje da je ovo izuzetno važna uvodna tema koja se može dovesti u vezu i sa ostalim panelima koje ćemo čuti na Samitu energetike u Trebinju, poput dekarbonizacije.
„Mi moramo ići u proces dekarbonizacije, da se postepeno, naglašavam postepeno, odričemo fosilnih goriva i okrećemo ka obnovljivim izvorima električne energije. Bez zaustavljanja korištenja fosilnih goriva mi nećemo moći zaustaviti emisiju SO2 i nećemo moći da utičemo na globalne klimatske promjene. Za sada gotovo da ne uspijevamo i dalje imamo porast CO2 koji uslovljava porast temperature. Taj porast uslovljava i klimatske ekstreme kakvih imamo sve više i više i porast toplotnih talasa. Mora se naći neko rješenje za sve strane kako bi se ublažile klimatske promjene a sa druge strane kako bismo postigli stabilnost u snabdijevanju električnom energijom, okrenuli se obnovljivim izvorima energije i postepeno ušli u proces dekarbonizacije“, naglašava Trbić.
Pravedna tranzicija glavna je tema i u energo krugovima. To znači da ćemo u narednim decenijama ostati bez termoelektrične energije, a pribjegavaće se energiji koja će biti postojana i stabilna za građane i privredu. Baš zato se veliki akcenat stavlja na izgradnju pogona obnovljivih izvora električne energije više puta su ponovili prvi ljudi elektroenergetskog sistema Srpske.
„Razvoj novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije je jedino rješenje i svi akteri u lancu od proizvođača do donosioca odluka svjesni su da termoelektrane dugoročno nemaju budućnost. U ogromnim procentima su poskupile tehnologije za održavanje i modernizaciju termoelektrana, proizvodna cijena električne energije, a neminovnost je i uvođenje CBAM mehanizma. Osim toga, za 100 godina nećemo imati ni rezerve uglja“, objašnjava generalni direktor MH „ЕRS“, Luka Petrović i dodaje da su zbog toga alternativni izvori energije budućnost.
Cilj „Еlektroprivrede Republike Srpske je da se narednih petnaest godina u svom portfoliju ima 78 posto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Zato je razvila projekte ili već krenula u izgradnju 17 projekata iz OIЕ, poput hidroelektrana Dabar, Bistrica, Mrsovo, solarne elektrane Trebinje 1, vjetroelektrane Hrgud.
Petrović napominje da svi ovi projekti čuvaju životnu sredinu, ali i da će se u budućnosti morati tražiti načini kako da se skladišti energija iz vjetra ili sunca.
„Jedna od opcija su baterijski sistemi i njihov razvoj. Zato se i vode veliki ratovi oko rudnika minerala koji se koriste za čuvanje električne energije, jer energiju ako ne uhvatite i ne sačuvate nećete je imati u svim periodima dana. Iz svih pomenutih razloga siguran sam da će se energetska slika potpuno promijeniti u narednih dvadeset -trideset godina i da će bazno biti spašena zemlja koja bude imala nuklearnu energiju“, kaže Petrović.
A što bezbolniji prelazak na obnovljiv izvore energije, pravedna tranzicija, očuvanje životne sredine, dekarbonizacija, teme su koje će biti u žiži šestog Samita energetike Trebinje koji se održava od od 19 do 21. marta.
Direktor SЕT-a, Aleksandar Branković kaže da za ovaj energetski događaj koji se odavno upisao na regionalnu mapu vlada veliko interesovanje stručne javnosti.
„Klimatske promjene su vrlo bitne i onaj prošlogodišnji energetski kolaps se desio zbog prevelike potrošnje u stvari u nekim proljetnim i ljetnim danima. Sami smo svjesni da evo i sada kako temperatura raste da je sve veće potrošnja i potražnja za klima uređajima, pa je ogromna potrošnja električne energije i naravno mreže to teško podnose. Stručnjaci su tu da kažu na koji način mogu preduprijediti da se takvi nestanci više ne dese“, kaže Branković.
O klimatskim promjenama i njihovom uticaju na stabilnost elektroenergetskog sektora pričaće se odmah nakon svečanog otvaranja Samita energetike u Trebinju. Moderator plenarne sesije, Marin Marinković, kaže da je svjestan značaja ove teme zato će sa strukom do detalja ući u sve probleme.
"Ključno pitanje je da li ćemo biti u mogućnosti da promjenama u proizvodnji električne energije pratimo promjene koje nam diktira klima“, kaže Marinković.
