Dolaskom hladnijih dana sve nas muči isti problem - grijanje.
To je posebno izraženo kod ljudi u seoskim sredinama koji muku muče i dovijaju se na razne načine kako bi prebrodili zimski period.
Grijanje nije mala stavka za kućni budžet obzirom da metar drva na stovarištima košta 6.500 dinara bez sječenja i cijepanja.
U zemljama Еvropske unije sve je popularnije grijanje na biomasu kao što su slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, a Dragan Todorović iz Ljubinića je u svom selu i okolini pionir u grejanju na biomasu.
Za četiri godine njegova porodica je "ušparala" 7.000 evra na grijanju. Kako kaže, boljeg i jeftinijeg načina grijanja za sada nema. Na ovakav način Todorovići kućni budžet mjesečno opterećuju sa svega 20 evra, a njihov dom je uvijek topao.
Dragan je uz pomoć i podršku svoje porodice 2017. godine, napravio kotao i počeo da se grije na biomasu. Od tada kao energent koristi bale žetvenih ostataka, objavio je obrenovački "RTV Mag" prije dvije godine. Dragan je rekao da su mu se tu po selu u početku smijali i podsmijevali, ali došlo je njegovih pet minuta.
"Međutim, došlo je mojih 5 minuta... Uz ovu cijenu ogrijeva to se sad pokazalo kao ekonomski najisplativije... Šta sad kažu? Ćute i gutaju... Računao sam, nadnice, gorivo i veza je ukupnu koštalo 150 evra. To znači da ukoliko sezona traje 6 mjeseci grijanja, ja potrošim između 20 i 30 evra mjesečno", rekao je Dragan i dodao da je samo petoro ljudi iz Srbije došlo kod njega da precrta kotao i vidi kako je on to uradio.
Todorovići se griju na biomasu i jedino, kaže Dragan, što treba da uradiš jeste da u kotao na par sati ubaciš balu. Kaže i da je kod Vojvođana vidio da na njivama nema više žitnih ostataka i da se ljudi masovno prebacuju na biomasu.
Dodaje i da glatko može da grije 400-500 kvadrata i da mu je na minus 10 u kući konstantno 25 stepeni. Sa djecom je kotao napravio za manje od nedjelju dana a matematika je prosta ubaciš balu, upališ upaljačem i to je to - jedna bala 2 sata, dvije bale 4 i tako redom.
"Kotao je zidan od pune cigle, lijepljen blatom, kao hljebna furuna sistem, gore zasut pepeo, ima sigurnosni ventil za slučaj da prokuva. Ubace se tri bale slame i za pola sata kotao dostigne temperaturu od 70 stepeni. Poenta je samo zatvoriti dimove da ne izlaze, pošto dimovi griju trideset posto. Urađene su komore za dimove, dimovi kruže po cijelom sistemu i izlaze gore na odžak. Sve ovo je koštalo koliko ogrijev jedne godine, oko 1.000 eura", kaže Dragan Todorović, prenosi "Mondo".