Više od pet hiljada Srba na najmonstruoznije načine ubijeno je i bačeno u jame na Šušnjaru 1941. Ustaški koljači su, iz Sanskog Mosta i okolnih sela, odvodili srpsko stanovništvo, zatvarali ih po magacinima a odatle odvodili na mučenje i strijeljanje. Slobodanu Zoriću tako je ubijen deda.
"Deda je živio u Čapljima, to je šest kilometara od Sanskog Mosta i uoči Ilindana su ih pokupili po kućama i zatvorili u magacin jednog dućana, naveče su ih čak i pustili i sutra rekli da se vrate i ponovo ih zatvorili i poveli cestom starom cestom koja ide za Ključ kod Krive ceste i tu na barama su ih streljali", priča Slobodan Zorić, iz Sanskog Mosta.
Šušnjar je mjesto bola, gdje su na Ilindan 1941. godine ustaše počinile stravičan zločin koji je imao sve elemente genocida. Mještani su pričali da je krv iz zemlje išla mjesecima nakon pokolja.
"Ovi mučenici nisu pominjani sve ove godine poslije Drugog svjetskog rata i tek 70-tih godina prošlog vijeka ovdje se podizali spomeni, a više od 5.000 ljudi je ubijeno u tih par dana, za Ilindan samo u Sanskom Mostu, u okolini oko 10.000 ljudi, a u ovom dijelu Krajine između 150.000 i 200.000 ljudi", kaže Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Obaveza institucija Republike Srpske i Srbije je da čuvaju istina o stradanjima i sjećanje na žrtve.
"Međutim, naša obaveza je da ukažemo na trenutnu situaciju koja se dešava ovdje iza naših leđa se nalazi jedan spomenik monument koji vidjeli ste svi u kakvom stanju se nalazi što samo govori o odnosu prema srpskim žrtvama. Očigledno je da neko ne želi da se zna istina i izgleda da bi najbolje bilo, kako je to bilo planski zamišljeno u NDH, da Srbi više ne postoje na ovim područjima", kaže Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Koliko je stradanje Srba važno lokalnim vlastima u Sanskom Mostu, pokazuje i stanje u kome se nalazi spomenik na Šušnjaru. Zapušten, išaran i oštećen, čak ni travu ne kose. Jedne godine je žena koja živi u kući pored stratišta, na ploči na kojoj je opisan zločin, prala tepih. Predstavnici tamošnje lokalne vlasti na pomen ne dolaze. Susjedna opština, Oštra Luka, u Republici Srpskoj preuzela je uređenje.
"Mi kao opština i kao mala lokalna zajednica, svake godine vodimo borbu da uredimo ovo spomen područje , jer muk i borba sa vlastima u Sanskom Mostu od kojih nikada nema odaziva jer oni se uvijek jave sa tim da imaju prioritete i da njima Šušnjar nije prioritet", kaže Duško Došenović, načelnik Oštre Luke.
Ne smije se zaboraviti ovakav odnos lokalnih vlasi Sanskog Mosta prema spomeniku i mjestu stradanja. Trava koja naraste, a koju ne bi ni da pokose, ne može da prekrije sjećanje na zločine koji su ovdje počinjeni, ali ni sramotu zbog ovakvog odnosa prema mjestu na kome je počinjen jedan od najmonstruoznijih zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.
.webp)
