Strasna nedjelja počinje u ponedjeljak poslije Cvjeti, a traje do nedjelje kada je Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. Cijela ta nedjelja protiče u znaku pobožnosti, molitve, blagosti i umjerenosti, čime se pripremamo za najradosniji hrišćanski praznik.

Strasni ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma nedjelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedjelja. Po crkvenom predanju, naziv velika ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju. Naziv „strasna” ova nedjelja je dobila, jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenija, kao i post. Interesantno je da ovaj naziv potiče još i iz toga što se, prema narodnom predanju, u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj Moravi u ovoj nedjelji supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedjelja, jer se farbaju vaskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju može da odgana strah i razbije gradonosne oblake. Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Vaskrs, kada se ništa ne radi.

Strasni ili zavaliti utorak

Ova nedjelja ima i naziv „zavalita”, kako je nazivaju u jugoistočnoj Srbiji. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima se iz istog razloga ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima. U Negotinskoj krajini čupao se burijan (biljka) za koju se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodnoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu farbaju vaskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

Veliki četvrtak  

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sjejanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko. Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak  

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja”, a podrazumijeva najstroži post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji. Jedan od običaja, u leskovačkoj Moravi, je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala. U nekim krajevima, na ovaj dan, se ide u lov na rakove, dok se negdje love zečevi za čiju se krv smatra da ima djelotvornu moć kod nerotkinja. U banatskim selima bio je običaj da se u crkvama čuva Hristov grob. Uglavnom su to radili muškarci koji su završili vojsku, a smjenjivali su se sve do Uskrsa.

Velika subota  

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca, naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću. U Krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Uskrs, djeca međusobno daruju.

Vaskrs

Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu. Sa krsta u grobnicu prenijeli su ga njegovi tajni učenici Josif i Nikodim, koji su izmolili dozvolu od Pilata. Na Uskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vjere i nada svih živih u vaskrsnuće.

Vaskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedjelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog „praznika nad praznicima”, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa „Hristos vaskrse”, na šta vam oni odgovaraju „Vaistinu vaskrse”!

Pratite nas i putem Vibera