Cvijeti se slave u svim hrišćanskim zemljama, ali kod nas naročito veselo i svečano. Cvijeti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obilježava Hristov ulazak u Jerusalim što znači da se ovaj praznik proslavlja u zavisnosti od toga kada je Vaskrs jer se praznuje nedjelju dana ranije pre najvećeg hrišćanskog praznika.

Ovaj praznik ustanovljen je u Jerusalimu krajem 4. vijeka, za uspomenu na posljednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na posljednju nedjelju njegovog života.

Po narodnom običajnom kalendaru, dan počinje umivanjem vodom u kojoj su prethodnog dana na Vrbicu, potopeljni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi. Na Cvijeti se obično bere cvijeće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvijećem.

U subotu pravoslavni vjernici obilježavaju veliki praznik: Ove običaje treba ispoštovati

Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cijeli dan šeta okićen cvijećem. Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje. Stavlja se i vrbova grančica "za brz napredak", ponegdje drijen "za zdravlje", a djevojke stavljaju i ljubičice.

U srpskoj istoriji, na ovaj dan, narod se uvijek okupljao u radosti, ali bez veselja. Veoma mali broj porodica danas slavi krsnu slavu. Ponegdje se slavi kao zavjetina. Vjerovalo se da na Cvijeti treba započeti neke poslove, donijeti odluke. Ljudi unose cvijeće u dom, kite kapije, ulazna vrata, drže cvijeće u vazi i poklanjaju ga dragim osobama. Na ovaj praznik odvojite vrijeme za sebe i dobro razmislite o svojim sljedećim koracima - jer je rad na sebi najisplatljiviji posao!

Na Cvijeti je, drugi put od početka Velikog posta, dozvoljeno jesti ribu. Vjernici ulaze u posljednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedjelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina božjeg. Od praznika Cvijeti do Duhova cvijeće se ne bere.

Pratite nas i putem Vibera