Praznik Svete Trojice ili Duhova obilježava se 50 dana nakon Vaskrsa, zato se naziva i Pedesetnica.
Praznik se slavi u spomen na događaj koji je opisan u Novom Zavjetu, silazak Svetog Duha na apostole. Nosi naziv Sveta Trojica kao simbol Svetog Trojstva - Boga Oca, Sina Isusa Hrista i Svetog Duha. Prema crkvenim knjigama, na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao svojim učenicima na dan Vaznesenje. Tada im je poručio da sa Tavora krenu u Jerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti, ali ne vodom, kako je krštavao Jovan Krstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Jevanđelje.
Običaji na Duhove
Za sutrašnji dan se vezuju brojni običaji i vjerovanja. U hramovima vjernici pletu vijenčiće od trave koje nose kući za sreću i blagostanje.
Postoji i običaj za koji se smatra da potiče od prvih hrišćana, a smatra se da je ovakav način obilježavanja praznika preuzet od Jevreja. Jevreji su za praznik Svete Trojice ukrašavali kuće i hramove zelenilom i cvijećem. Tako se na današnji dan kod nas podovi u hramovima prekrivaju travom, pored zidova se prislanjaju lipe ili grane drugog drveća, a ikone se ukrašavaju cvijećem.
Nakon praznika Svete Trojice, obilježavaju se Duhovski utorak i Duhovski ponedeljak.
Sva tri dana su obilježena crvenim slovom, pa na ovaj praznik ne bi trebalo raditi teže poslove, kao ni kućne poslove.
