Sutra se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila. Kakvi se običaji vezuju za sutrašnji dan?
Velika sreda je dan kada se u crkvi obavlja obred osvećenja jeleja, jedne od sedam svetih tajni, te se molitveno prisjeća žene grešnice koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, u domu Simona gubavoga (Lk 7,36-50), a istovremeno se spominje i Judina izdaja koja se dogodila poslije toga.
Na Veliku srijedu prestaje se sa služenjem Pređeosvećene Liturgije, kao i sa čitanjem molitve Svetog Jefrema Sirina koju prate veliki pokloni. Služi se Veliko povečerje i nose se crne odežde. Prije Liturgije sveštenik čita molitvu "Vladiko mnogomilostivi...", koja se tokom čitavog Velikog posta govori na kraju Velikog povečerja. Prilikom čitanja ove molitve, svi prisutni u hramu čine velike poklone do zemlje.
Sveštenik zatim moli od naroda oproštaj, kao i na početku Svete Četrdesetnice. Isto rade i svi prisutni. Na kraju Liturgije, kod "Budi imja Gospodnje...", posljednji put se čita molitva prepodobnog Jefrema Sirina sa tri zemna poklona i po tipiku: "potpuno prestaju pokloni koji se čine u crkvi." Time se završava sve što je karakteristično za velikoposno bogosluženje i počinju posebna bogosluženja, vezana isključivo za stradanja Gospodnja ("stradalna" ili "strasna bogosluženja").
Običaji za Veliku srijedu
Običaji kažu da kod kuće dan treba provesti u miru i u molitvama. Dozvoljeno je da se obavljaju kućni poslovi, ali se savjetuje da se izbjegavaju veselja i da se ništa ne proslavlja. Dan treba da prođe u iščekivanju Vaskrsa. Na Veliku sredu preporučeno je da se ne šije. Tokom Strasne nedjelje, koja je počela prije dva dana, prema vjerovanju, ne treba ni prati veš.
U Negotinskoj krajini poštuje se običaj čupanja biljke burjan (crne zove), za koju se vjeruje da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Biljka je poznata još iz praslovenske zajednice, a u narodnoj medicini je našla višestruku primenu.
U nekim dijelovima Srbije, kao što je, recimo, Leskovačka Morava, na veliku srijedu počinju da se boje vaskršnja jaja. Prvo jaje naziva se izmamak, a bojeno je uz bajanje i smatrano ljekovitim.
