Dvadeset i deveti oktobar u zdravstvenom kalendaru posvećen je obiželjavanju Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.
Cilj je da se podigne svijest o ovoj bolesti širom svijeta.
Svjetska organizacija za moždani udar navodi da će svaka četvrta odrasla osoba u svijetu doživjeti moždani udar tokom svog života.
Moždani udar godišnje u svijetu uzrokuje 5,7 miliona smrtnih slučajeva i predstavlja drugi vodeći razlog umiranja u svijetu odmah nakon ishemijske bolesti srca. Svake dvije minute, jedna osoba doživi moždani dar, dok svake minute šest osobe umre od posljedica moždanog udara. Do danas 80 miliona ljudi je imao moždani udar, 50 miliona ih je preživjelo i živi sa nekom vrstom invaliditeta.
Faktori rizika na koje se može uticati su: nezdrav način života, pušenje, nezdrava ishrana sa posljedičnom arterijskom hipertenzijom, hiperholesteronemijom, hiperlipidemijom, dijabetesom, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina/debljina, zloupotreba alkohola i droga, uzimanje određenih lijekova, stalne stresne situacije.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljnog snabdijevanja određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih ćelija u dijelovima mozga, što dovodi do oštećenja funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitet života.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
- poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
- naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
- gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomi
Jedna trećina bolesnika koja doživi moždani udar umire, druga trećina preživljava sa različitim, često teškim posljedicama i trajnom onesposobljenošću za samostalan svakodnevni život, a samo se jedna trećina vraća ranijim aktivnostima i normalnom životu. Ovo oboljenje poprima sve značajnije razmjere u svijetu, uključujući zdravstvenu i socijalnu komponentu.
Nekada najteži aspekat ove bolesti je osjećaj da ste sami i bezvoljni za rad na povratku oinh funkcija za koje je to moguće.
Moždani udar se može spriječiti. Svako tokom života može značajno smanjiti vjerovatnoću nastanka ove bolesti i u tom smislu je najvažnije usvojiti i dosljedno primjenjivati zdrave stilove života.
