Ministru Darku Glišiću iznenada je pozlilo tokom gostovanja u jutarnjem programu Pink televizije. Prema nezvaničnim informacijama, ministar je doživio moždani udar i u teškom je stanju.
Šta se dešava u trenutku moždanog udara zbog kojeg nije uspio da završi gostovanje i kako izgledaju simptomi?
Svakih 20 minuta jedna osoba u Srbiji doživi moždani udar, a svakih 60 minuta neko umre od moždanog udara. Nažalost, pacijenti koji umiru od šloga su sve mlađi, naročito u post kovid periodu.
"To je potvrdilo i Društvo neurologa Srbije koje je uradilo istraživanje o iskustvima tercijarnih zdravstvenih ustanova sa neurološkim poremećajima vezanim za kovid infekciju koje pokazuje da je došlo do povećane učestalosti moždanog udara kod mlađih osoba uz povezanost ovih događaja sa kovid 19 – kaže prim. dr Marjana Vukićević, neurolog i vd. direktor u Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava” u Beogradu.
Glavni okidač šloga je hipertenzija
Moždani udari su, navodi naša sagovornica, prema podacima Američkog udruženja za srce, generalno u porastu kod mlađih ljudi.
"Smatra se da je glavni razlog hipertenzija, jedan od faktora koji doprinosi pojavi bolesti u mlađoj životnoj dobi, ali i pušenje, gojaznost, smanjena fizička aktivnosti, dijabetes… Danas mlade osobe pate od ovih bolesti koje jesu faktori rizika za moždani udar i prisutnije su kod starijih, dok se ranije radilo o rijeđim uzrocima, urođenim srčanim oštećenima, poremećajem zgrušavanja krvi i povrede zida krvnog suda koji su zahtijevali šire ispitivanje, piše Kurir.
Vrijeme je najvažniji faktor u liječenju
Za uspješnost lečenja moždanog udara najbitniji faktor je vrijeme, jer od njega zavisi koliko će nervnih ćelija umreti i koliko će oštećenje biti. Ako se moždani udar ne liječi, svakog minuta umire 2.000.000 nervnih ćelija.
"Što prije shvatimo da se dogodio moždani udar, liječenje će se prije započeti. Veoma je bitno da svi znaju simptome i znake moždanog udara, jer se ne mora nama desiti katastrofa, već našim najbližima, a naše znanje će biti presudno u tim trenucima. Za doktore je takođe veoma bitno da znaju kada su smetnje počele, koje smetnje ste imali, od čega se liječite, ali i koju terapiju ste prethodno uzimali", objašnjava prim. dr Marjana Vukićević, neurolog u Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava” u Beogradu.
Služba hitne pomoći je prvo mjesto na koje se treba javiti, zato što će oni odrediti koji je najbolji put za vaše liječenje. Ljekar hitne pomoći će vas pitati za podatke o vremenu početka i toku bolesti, prethodnim bolestima, navikama...
"Izmjeriće krvni pritisak, uraditi ЕKG, neurološki pregled i nakon sumiranja nalaza, uputiće vas ili odvesti do najbliže i najbolje ustanove u odnosu na vaše stanje. U slučaju sumnje na krvarenje u mozgu prvo mjesto je neurohirurgija, a ako se sumnja na infarkt mozga, neurološko odjeljenje", navodi dr Vukićević i dodaje da u svijetu i kod nas postoje razvijene jedinice za moždani udar, koje omogućavaju najbolji ishod liječenja.
U njima radi obučen kadar koji može reagovati u svakoj situaciji. Osim ovih osnovnih, postoje i napredne jedinice za moždani udar, gdje se multidisciplinarno leče složeniji slučajevi moždanog udara.
Simptomi koji ukazuju na moždani udar
Svake godine 28.000 ljudi u Srbiji dobije šlog, koji je još uvijek vodeći uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena, a jedan od razloga visoke smrtnosti je nedovoljno znanje o simptomima moždanog udara i hitnosti reagovanja. Razlozi kašnjenja su mnogi, ali najčešći su neprepoznavanje simptoma, produžen transport, neodlučnost neurologa, otpor prema invazivnim procedurama i nedostupnost svih članova tima za endovaskularne procedure.
Ukoliko vam se iznenada iskrivi lice, imate problem s govorom, trnu vam ruka ili noga, a vid vam je zamućen, odmah pozovite Hitnu pomoć ili otiđite do najbliže zdravstvene ustanove jer ovi simptomi ukazuju na moždani udar.
Moždani udar je najčešći uzrok teških i trajnih invalidnosti kod odraslih, češći i od saobraćajnih povreda.
Osim što se radi o bolesti sa veoma visokom smrtnošću, ono što je najteže je invalidnost koju ostavlja. Polovina od svih preživjelih se može vratiti nekoj vrsti zaposlenja, a samo 10 % preživjelih se potpuno oporavi. Ozbiljna činjenica je da 20–30 % preživjelih nije sposobno za preživljavanje bez pomoći drugog lica. Osim što uzrokuje fizički hendikep, moždani udar predstavlja drugi po učestalosti uzrok demencije i depresije kod pacijenata. Neki pacijenti se fizički i motorno oporave i mogu recimo da hodaju, ali imaju tzv. vaskularnu demenciju, pa s funkcionalnog stanovišta opet imaju neki oblik invalidnosti.
Poremećaj govorne funkcije takođe je česta je posljedica moždanog udara.
"Ona možda ne predstavlja tako veliki i vidljiv problem kao kada neko ostane nepokretan, ali sa stanovišta funkcionalnosti, ako neko ne može da govori nimalo ili slabo i ne razume šta mu se govori, a to jeste više nego ozbiljan problem", upozorava doktorka Vukićević.
.webp)
