Ne tako davno dok meteorologija, ali ni tehnologija nisu bile razvijene kao što su danas, Srbi, naročito oni koji žive u selima i od vremena im zavisi mnogo poslova, oslanjali su se na narodnu meteorologiju koja je dio folklora u skoro svim dijelovima naše zemlje.
Vjeorovanja se prenose sa koljena na koljeno, a etnolog Jelena Milićević ispred Centra za njegovanje tradicije u Čačku otkriva kako pomoću narodne meteorologije možemo predvidjeti vremensku prognozu.
"U narodu se kaže 'Ne daj Bože vedrog Božića i oblačnog Đurđevdana', a ponegdje 'Zelenog Božića, a bijelog Vaskrsa'. A zašto se tako kaže? Naime, srpska tradicijska kultura, kao i ostale tradicijske kulture veoma vezana za neke poželjne, odnosno očekivane oblike ponašanja, kako prirode, tako i ljudi. Pa tako i Božić, s obzirom na to da se proslavlja 7. januara, dakle u zimskom mjesecu, apsolutno je i očekivano da tada postoji snijeg, da je hladno. Dakle, izostanak snijega i hladnog vremena, odnosno tog očekivanog obrasca ponašanja prirode automatski mijenja cijelu godinu. Tako da, ako nam je Božić bio lijep i vedar, znači da će nam za Đurđevdan, kada je jedan proljećni svetac, biti hladno, odnosno snijeg. Sada nam ostaje da čekamo kakvi će biti Vaskrs i Đurđevdan, s obzirom na to da nam je Božić bio oblačan, ali sa izostatkom snijega", rekla je Jelena.
Postoje i drugi načini kako se tumači vrijeme, kaže Jelena i dodaje da su krenuli i takozvani nekršteni dani koje takođe ne treba zanemariti.
"Postoji vjerovanje i praksa bilježenja 12 dana prije Božića. Dakle počevši od ponoći 25. na 26. decembar. Tumače se dani kakvi su bili i kakvi će mjeseci naredne godine biti. Tako da 26. decembar predstavlja januar sljedeće godine, 27. decembar - februar i sve tako do 6. januara. Beleži se na taj način što se posmatraju vremenske prilike u intervalu od ponoći do 6 sati ujutru, zatim od 6 do podne, od podneva do 18 časova i od 18 do ponoći. Bilježe se vremenski uslovi napolju i tako se tumači kakve će nedjelje, odnosno mjeseci sljedeće godine biti. Ako tokom nekog dana koji predstavlja avgust, jun, jul bude snijeg, što je sasvim očekivano u zimskim mjesecima, kada se oni bilježe, znači da će tih ljetnih mjeseci biti kiša, odnosno ako je vedro, znači da će biti toplo", pojasnila je Milićević.
Još dva jako značajna praznika
Ona je istakla da nam slijede Krstovdan i Bogojavljenje, na koje se takođe mogu tumačiti vremenske prilike.
"Na Krstovdan i Bogojavljenje se posmatra pravac kretanja vjetra ranom zorom na te praznike. Vjetar koji prvi dune na Krstovdan u našem narodu se kaže da se zakrstio, odnosno na Bogojavljenje da se javio. Ako se na Krstovdan zakrste zapadni i južni vjetrovi znak je da će biti godina topla, a ako se zakrste sjeverni I istočni predviđa se da će biti hladna i sušna", naglasila je naša sagovornica.
Takođe, sa vremenskim prilikama može biti povezano i ponašanje životinja.
"Ponašanje životinja nam takođe, može dosta toga reći, kako nas vrijeme očekuje, Recimo, kaže se 'Čuje se žunja, ne idi bez kaputa', dakle, ako nam se tako neka ptica oglasi, zapravo, to je jedan od mnogih primjera za tumačenje vremenske prognoze. Što se tiče ove godine, još uvijek ne znamo kakvo nas vrijeme očekuje, čekamo Krstovdan I Bogojavljenje, pa ćemo vidjeti", zaključila je etnolog Milićević.
Jelena prikuplja podatke o seoskim slavama
Inače, Jelena Milićević je autor monografije "Seoske slave i zapisi na teritoriji grada Čačka - podjelička sela". Ova mlada djevojka je uz pomoć Centra za njegovanje tradicije na terenu tokom prošle (2024) godine prikupljala podatke o seoskim slavama, odnosno, litijama.
Ona je u pravom smislu riječi, prisustvovala obredima i osveštavanjima zapisa u svim podjeličkim selima kao što su: Trnava, Slatina, Pakovraće, Rajac, Lipnica, Kačulice, Atenica i Kulinovci, prenosiu "Mondo".
Sva terenska istraživanja podrazumijevala su praćenje običaja vezanih za proslavljanje seoskih slava.
