Zgrožena Novosađanka podijelila je na društvenim mrežama fotografiju rasjeka pilećih prsa u kojima se vidi dio mesa intenzivne zelene boje te se zapitala o čemu je riječ.
"Kći je kupila pile danas na Ribljoj pijaci u Novom Sadu kod registrovanog trgovca kod kojeg inače kupuje. Krenula je rezati ga, kad... Zna li neko što je ovo? Šta nam to rade, ljudi moji?!", zavapila je žena objavivši na Twitteru fotografiju.
Korisnica pod nazivom Jelena fotografisala je filetirana pileća prsa u kojima se jasno ističe dio intenzivno zelenog mesa, a pratioci su komentarisali da je riječ o neispravnom mesu jer je riječ o infekciji.
To ipak nije tačno, a situacija i nije toliko rijetka kao što gospođa i njeni pratioci misle, piše "24sata".
"Riječ je o povredi grudnog mišića, dubokoj pektoralnoj miopatiji, koja se javlja kod visokoproduktivne pasmine za proizvodnju mesa nakon situacija u kojima zbog straha pretjerano mašu krilima. To može biti jednokratna situacija ili pak opetovana. Naime, ovaj dio koji je na fotografiji zelene boje, naziva je duboki pektoralni mišić. Nalazi se u stiješnjenom prostoru između grudne kosti i vanjskog mišića, a ovojnica ili fascia koja obavija taj mišić vrlo je čvrsta. U situaciji kad životinja maše krilima, mišić zbog aktivnosti povećava volumen, no kako je stiješnjen, dolazi do smanjenog snabdijevanja krvlju i javljaju se nekrotične promjene i odumiranje stanica. To se poslije reflektira kao zelena boja", objašnjava vanredni prof. dr sc. Željko Gotstin, predstojnik Zavoda za bolesti peradi s klinikom pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Dodaje da je riječ o promjeni koja se na životinji ne može vidjeti izvana.
Vjeruje kako nakon silovitog mahanja krilima životinja vjerovatno kratkotrajno osjeća bol u prsima, ali nije riječ o smetnjama velikog intenziteta i patnji.
"Usto, bolest se ni na koji način klinički ne manifestuje, te je moguće utvrditi jedino nakon što se životinja zakolje i otvori grudni mišić. Valja imati na umu da takvo meso nije škodljivo. Vizuelno nije atraktivno, ali iz zdravstvene perspektive ni na koji način ne predstavlja problem za konzumaciju niti zahtijeva poseban način pripreme. Čak i ako ste kupili i ispekli cijelo pile, ne trebate se pitati jeste li ga trebali pripremati na drugačiji način. Dovoljna je uobičajena termička obrada. Takođe, taj dio mesa nema specifičan ili drugačiji miris od ostalog mesa, jedino može biti malo tvrđi", objašnjava prof. Gotstin dodajući kako situacija nije rijetkost.
Iako se s nije osobno susreo sa sličnim problemima, čuo je od kolega na farmama peradi da je riječ o učestaloj pojavi.
"Najčešće je riječ o sporadičnom nalazu ljudi koji su kupili cijelo pile i vjerovatno to ni ne prijavljuju, a ako je riječ o pilićima koji su na liniji klanja i služe za proizvodnju i obradu, tokom tog postupka se uklanja takvo tkivo i nikad ne dođe do krajnjeg potrošača. Isto se stanje javlja i kod purana čija je prsna muskulatura velika te se zbog mahanja krilima oštećuje isti mišić, dok se kod pataka i gusaka ne javlja duboka pektoralna miopatija", kaže prof. Gotstin.
Objasnio je na kraju kako se preventivnim djelovanjem uzgajivača na farmama može uticati na pojavu bolesti.
"Ljudi koji obilaze farmu i ulaze u objekt trebali bi paziti da svojim ulaskom ne uznemiruju i ne plaše životinje. Nadalje, bilo bi dobro da se spriječi pojava bilo kakve buke u blizini farme te da se pripazi da svjetlosni program u objektu nalikuje prirodnim uslovima te da se svjetla pale i gase postepeno, a ne naglo. Životinje u strahu mašu krilima, a ovi koraci to bi mogli spriječiti", zaključio je prof. Gotstin.
