Postoje stanovi oko kojih na ostavinskim raspravama, poslije smrti vlasnika, nema ko "da se svađa". Nasljednici, ni u najdaljim rodbinskih vezama ne postoje. Takvi stanovi su prazni, ali ne znači da će zadugo tako i biti, prenosi sajt "4zida".
Prema Popisu stanovništva iz 2022. godine u Srbiji danas ima 123.584 napuštena stana.
Kada ne postoji zakonski nasljednik, pokretna ili nepokretna imovina prelazi u ruke Republike Srbije. Takav postupak je dug, višegodišnji, pa često te nekretnine budu godinama prazne i prepuštene zubu vremena, piše "4zida".
Advokat Brane Krunić kaže da su takvi slučajevi izuzetno rijetki, jer zakon daje vrlo širok princip zakonskog, pa i testamentalnog nasljeđivanja.
Sve po slovu zakona
"Zakon o nasljeđivanju Republike Srbije, članom 8. propisuje krug zakonskih nasljednika i to mogu da budu potomci preminulog, njegovi usvojenici ili njihovi potomci, bračni drug, njegovi roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci i ostali preci“, kaže advokat Krunić.
Krug je vrlo širok i nasljeđuje se po nasljednim redovima. Kako objašnjava advokat Krunić, bliži nasljednici isključuju one dalje.
"Međutim, u slučaju da iza pokojnika nema nikakvih nasljednika, Republika Srbija je posljednji zakonski nasljednik i ona se ne može odreći nasljeđa, a zaostavština koju zemlja naslijedi postaje državna“, navodi advokat.
Ipak, ne dešava se često da Srbija nasljeđuje imovinu iza pokojnika, jer zakon daje vrlo širok princip nasljeđivanja.
"Recimo, u četvrtom nasljednom redu nasljeđuju pradjedovi i prababe, pa čak i ako neki od ovih predaka ne može ili neće da naslijedi, taj dio može da dobije njegov bračni drug, ako je predak preminulog“, objašnjava advokat Krunić.
Kako dodaje, po ovom sistemu, sud, odnosno javni bilježnik, će pronaći nekoga od nasljednika, ma gdje se nalazio. Samo ako se sve mogućnosti iscrpe, tek tada imovinu nasljeđuje Republika Srbija.
Podaci Popisa iz 2022. godine pokazuju da na području sjevernog dijela zemlje ima ukupno 33.771 napušteni stan, od toga u Beogradskom regionu 10.021, a u Vojvodinin 23.750. Na jugu zemlje ima ukupno 89.813 napuštenih stanova.
"Razlozi za napuštene stanove su različiti, najčešće se radi o neriješenim imovinskim odnosima, o nasljedstvu gdje vlasnici ne žive u zemlji, ili o stanovima koji nisu u funkcionalnom stanju i zahtevaju renoviranje. Ti stanovi jesu možda prazni ali imaju vlasnike“, kaže Aleksandra Mihajlović sa portala "4zida.rs".
Iako ima slučajeva praznih stanova u novogradnji, oni su obično u procesu prodaje, ili ih vlasnici koriste povremeno, kao vikend stanove ili nekretnine za izdavanje na kraći rok (npr. za stan na dan), a postoje oni ljudi koji su investirali u nekretninu u kojoj ne žive, ne koriste je ali ne žele ni da je izdaju, pojašnjava Mihajlović.
Kako navodi, prodaja nekretnina koje su u vlasništvu države je proces koji nije tipičan za klasične oglasne platforme.
Dug proces od pokojnika do države
Kada nekretninu naslijedi država, imovina se onda i formalno pravno upisuje kao vlasništvo Republike Srbije, objašnjava advokat Krunić.
"Jedinice lokalne samouprave, odnosno grad, ne stiču pravo javne svojine na takvim nepokretnostima. Kada nije poznato ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljeđe da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa“, kaže advokat.
Kako kaže, ako ima nagovještaja da je prebivalište ili boravište nasljednika u inostranstvu, oglas će se objaviti i u odgovarajućem inostranom sredstvu javnog obavještavanja.
"Po isteku roka od jedne godine ne prijavi nijedan nasljednik, sud će donijeti rješenja kojim zaostavštinu predaje na uživanje Republici Srbiji“, dodaje advokat Krunić.
Srbija stiče svojinu na predatim stvarima u roku od tri godine za pokretne, a 10 za nepokretne stvari, počev od otvaranja nasljeđa.
Država kao posljednji u redu nasljednik
Advokat Krunić naglašava da je stav Vrhovnog kasacionog suda iz 2016. godine ukazuje da se pravo države da nasljeđuje mora restriktivno tumačiti i ona može biti nasljednik samo kada zakonskog nema.
Cilj ustanovljena države kao zakonskog nasljednika je da se spriječi nastajanje imovine bez vlasnika i takozvano ležeće nasljeđe, a što bi dovelo do pravne nesigurnosti.
Pojava zakonskog nasljednika u bilo koje vrijeme stvara osnov da on od države, koja je postala formalni vlasnik, potražuje vlastito nasljedstvo.
"Takav zaključak proističe iz odredbe člana 221. stav 1. Zakona o nasljeđivanju po kojoj pravo nasljednika da zahtijeva zaostavštinu ne zastarijeva. Taj stav nije protivan ni stavu 2. Člana 221. Zakona o nasljeđivanju po kome se ne može dirati u pravila o održaju sticanju od nevlasnika i zastarjelosti potraživanja“, navodi advokat Krunić.
Šta radi država sa naslijeđenim nekretninama?
Kada dođe u posjed nekretnine, Republika Srbija, u praksi, ne prodaje sopstvenu imovinu.
"Često se dešava da je država u odnosu suvlasništva sa drugim osobama ili firmama, pa jedino tada postoji mogućnost da se otkupi suvlasnički udio od države i to se obavlja kroz postupak javne prodaje“, navodi Krunić.
Sektor za imovinski postupak pri Republičkoj direkciji za imovinu Republike Srbije, obavlja poslove koji se odnose na raspolaganje stvarima u svojini države, pribavljanje, otuđenje, davanje na korišćenje, u zakup, prenos prava javne svojine na drugog nosioca sa naknadom ili bez, razmjena, ulaganje kapitala, zasnivanje hipoteke na nepokretnostima…
