Katolički vjernici danas slave Badnji dan, dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Hristovo rođenje.
Na Badnji dan se sređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvo, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Na stolu se nalaze orasi, lješnici, badem, smokva, jabuka, posuda sa pšenicom u koju se stavlja božićna svijeća.
Badnji dan, a posebno Badnje veče su bogati običajima.
Bdjenje počinje uveče kad se porodica okuplja oko stola s posnim jelima. Unosi se badnjak i slama koja se rasprostire po podu i simbolizuje Isusovo rođenje. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji nagoveštava skori Božić.
Katolička crkva u ponoć između Badnjeg dana 24. decembra i Božića 25. decembra služi svijetu misu koja se zove Ponoćka.
Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i porodica je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.
Katolički vjernici u Republici Srpskoj imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta danas i sutra, radi proslave vjerskog praznika - katoličkog Božića, saopšteno je iz republičkog Ministarstva uprave i lokalne samouprave.
Pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta vjernici katoličke vjeroispovjesti imaju u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske.
Katolici danas proslavljaju Badnji dan, a sutra Božić.
