Badnji dan nije samo priprema za Božić, već i dan ispunjen simbolima i običajima koji nas povezuju s duhovnim korijenima. Od unošenja badnjaka do posne večere, svaki trenutak ima značenje koje slavi zajedništvo, ljubav i radost. Kroz post, molitvu i porodično okupljanje, Badnji dan nas uvodi u najveći hrišćanski praznik – rođenje Spasitelja.

Simbolika i značenje Badnjeg dana

Badnji dan ima duboku religijsku i simboličku važnost. Nazvan je po badnjaku, hrastovom drvetu koje se siječe, unosi u kuću i pali uveče, simbolizujući svjetlost i toplinu koju donosi Hristovo rođenje. Cijeli dan je posvećen pripremama za Božić, duhovnom očišćenju i porodičnom okupljanju. Stoga, prema folkloru i narodnom vjerovanju - ima svoje obrede koje pravoslavni vjernici poštuju od pamtivijeka.

U ranu zoru, domaćin ide u šumu da isiječe badnjak – mladi hrast. Ovo drvo se unosi u kuću uz posebne riječi blagoslova. Običaj nalaže da se badnjak položi pored ognjišta ili na specijalno mjesto u domu. Badnjak simbolizuje drvo koje su pastiri donijeli u pećinu da zagriju Hrista i predstavlja plodnost, zdravlje i prosperitet.

Pošto je Badnji dan posljednji dan Božićnog posta, na trpezi su isključivo posna jela. Tradicionalno se pripremaju, pasulj prebranac, kiseli kupus, riba, pite sa sa orasima, suvim šljivama ili jabukama...  Večernji obrok je svečan i često se naziva "posna večera", a njime se završava četrdesetodnevni Božićni post.

I dom se kiti. Na Badnji dan se unosi slama koja se prostire po podu ili oko stola, simbolizujući Hristovu kolijevku. Takođe, kuća se ukrašava grančicama badnjaka i božićnim motivima. Ovo stvara atmosferu topline i podsjeća na jednostavnost Hristovog rođenja.

Kao dio priprema za Božić, domaćica mijesi česnicu koja će se lomiti na Božić. Ovo je poseban trenutak koji povezuje cijelu porodicu u simbolici zajedništva.

A uveče, pravoslavni vjernici odlaze na večernju službu u crkvu, gd‌je se često pali badnjak. Ovo je centralni trenutak dana, simbolizujući dolazak svjetlosti Hristovog rođenja.

Šta se nikako ne radi na Badnji dan?

Na Badnji dan posebno se pazi na ponašanje i kućne aktivnosti, jer se vjeruje da sve što se tog dana uradi utiče na sreću, mir i blagostanje porodice u narednoj godini. Određeni postupci se izbjegavaju zbog vjerovanja da mogu donijeti nesreću, gubitke ili narušiti sklad u domu.

Rasprave i sukobi su zabranjeni

Badnji dan je dan mira i ljubavi. U kući ne smije biti svađa, a svi ukućani se trude da budu smireni i složni.

Ne smije se biti lijen

Tradicionalno, vjeruje se da sve što radite na Badnji dan oblikuje vašu sudbinu u narednoj godini. Ljenost je loš znak, dok vrednoća donosi napredak.

Ne jede se meso

Budući da je ovo posljednji dan posta, svako meso i mliječni proizvodi su strogo zabranjeni. Post predstavlja pripremu tijela i duše za Božić.

Ne iznosi se ništa iz kuće

Vjeruje se da na Badnji dan ništa ne smije izaći iz doma, jer to može odnijeti sreću i blagostanje porodice.

Ne smije se psovati ili koristiti ružne riječi

Vjeruje se da loše riječi na Badnji dan mogu donijeti nesreću i negativnu energiju u dom tokom cijele godine. Ovo je dan kada se u domu čuvaju mir i blagoslov.

Ne pozajmljuje se niti vraća novac

Tradicionalno, na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje, jer se smatra da to može odnijeti blagostanje iz kuće. Ovo pravilo važi za sve vrste stvari, a posebno za novac, kako bi dom ostao "pun" tokom godine.

Duhovni značaj: Posljednji dan posta

Badnji dan je kruna Božićnog posta, koji traje od 28. novembra do 6. januara. Tokom ovog perioda, vjernici se uzdržavaju od mrsne hrane, loših misli i dijela, pripremajući se za duhovno pročišćenje i radost Božića.

Na Badnji dan posebno se naglašava molitva i praštanje. Vjernici preispituju svoje misli i postupke, traže oproštaj od bližnjih i opraštaju drugima, kako bi Božić dočekali čiste duše, prenosi Ona.

Pratite nas i putem Vibera