Loše ekonomsko stanje, neimaština, široka dostupnost igara na sreću, njihova društvena normalizacija, intenzivan i agresivan marketing glavni su razlozi cvjetanja kockarskog biznisa u pojedinim balkanskim zemljama, među kojima je i BiH.
Kaže ovo za "Glas Srpske" sociolog Jadranka Berić komentarišući nedavno istraživanje časopisa "Lansent" koje je otkrilo da kockanje postaje sve zabrinjavajući trend, a pogotovo u jugoistočnoj Еvropi i balkanskim zemljama, u kojima je sve prisutnije i kockanje maloljetnika, ali i žena.
Prema riječima Berićeve, takozvano kockarsko tržište izrazito je veliko u BiH, a o čemu svjedoče i mnogobrojne kladionice i saloni za igru sa slot aparatima koji se nalaze gotovo na svakom koraku, ali i sami prometi i profiti koji se mjere stotinama miliona maraka na godišnjem nivou. Prema nekim podacima, kockarski biznis je samo u posljednjih pet godina u BiH bio težak nevjerovatnih 14 milijardi maraka.
- Svi žele više novca. Ali, to je zamka. Niko do sada nije pobijedio kladionicu, niti od nje imao neke sreće. Ljudi u početku kockanje doživljavaju kao jednu vrstu razbibrige. Onda slijedi faza kada misle da mogu olako doći do novca, ali znamo kako na kraju to završava. Ljudi postaju sve siromašniji i ulaze u sve veće finansijske probleme - kaže Berićeva.
Kada su u pitanju uzroci, odnosno šta to tjera nekoga da iz dana u dan ode u kladionicu, Berićeva smatra da pored pomenutog finansijskog aspekta, u tom kontekstu neophodno je sagledati i društvene, ali i psihološke uzroke zbog kojih neko poseže za kockanjem kao načinom suočavanja sa realnošću.
- Sociološki gledano, riječ je o kompleksnom društvenom problemu i fenomenu. Ono je nekada bilo rezervisano samo za bogate, viši stalež, ali ono je danas nešto čemu pribjegavaju siromašniji ljudi. Ova kategorija ljudi kroz kockanje pokušava riješiti svoje finansijske probleme. Nažalost, kockanje se i društveno normalizuje. Ranije je društvo stigmatizovalo takve osobe, ali takvih reakcija nema sada u javnosti, jer je kockanje postalo nešto opšteprihvaćeno. Mislim da veliki broj ljudi nije ni svjestan negativnih posljedica kockanja, te da i zbog toga nedostaje adekvatna reakcija. U takvom nekritičkom okruženju, kakvo je danas kod nas u društvu, igre na sreću i kockanje nude prividnu mogućnost promjene i izlaza iz svakodnevnih briga, makar i iluzornu. Obično sve krene sa jednom markom. Ali marka po marka i vrlo lako se ulazi u jedan začarani krug iz kog je onda teško izaći – kaže Berićeva.
Navodi i da svi oni koji krenu tim putem, vrlo brzo postaju zavisnici, a zavisnost postaje sve veća svakim odlaskom u kladionicu i eventualnim dobitkom i "prolaskom" nekog tiketa. Kaže i da ljudi nisu svjesni tih loših navika, ali i da kada kocka pređu u zavisnost, to onda poprima i razna devijantna ponašanja, koja onda utiču i na samu porodicu.
- Kockanje ne uništava samo pojedinca, već čitave porodice, a što onda ima negativne posljedice i po samo društvo, u cjelini. Mnoga istraživanja su otkrila da je upravo kocka bila jedan od glavnih razloga razvoda brakova. Smatram da bi vlasti trebalo mnogo strože da definišu rad kladionica, da klađenje ne bude toliko dostupno, pogotovo mladim ljudima. Danas je mladima preko mobilnih telefona i računara dostupno i onlajn klađenje, koje nažalost postaje sve veće. Ali problem je što postoji jak kockarski lobi, koji vrlo često ne dozvoljava bilo kakvu restriktivniju državnu politiku u ovoj unosnoj oblasti – istakla je Berićeva.
Maloljetnici
Prema analizi časopisa "Lansent", iako je kockanje maloljetnika ilegalno, istraživanja su otkrila da je u prosjeku 23 odsto učenika uzrasta od 15 do 16 godina prijavilo da se kockalo za novac. Ono se dešavalo lično ili onlajn i uključivalo je igre na sreću, kao što su slot mašine, lutriju i klađenje na sportske događaje. Njihovo istraživanje je otkrilo i da je sve veći broj ljudi koji traže pomoć da bi prestali sa ovom zavisnošću, jer ono dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući finansijski stres, prekid veza, porodično nasilje i mentalne bolesti.
