Prizori crvene Drine, koja se proteže kilometrima, uznemirili su mještane priobalnih naselja i izazvali reakciju institucija u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Vodni inspektori ovih su dana na terenu. Vrše se analize i uzorkovanja. Istovremeno, sa druge strane Drine, u Loznici, Javno tužilaštvo postupa po krivičnoj prijavi koju je protiv Fabrike Alumina podnijelo tamošnje ekološko udruženje. Dok nadležni organi istražuju, postavlja se pitanje – ko će snositi odgovornost?
Prema informacijama nadležnih, incident se dogodio kada je, kako navode, "usljed većih padavina došlo i do povećanog otapanja snijega u području grada Zvornika, koje je na putu do rijeke sapiralo naslage boksita".
"Došlo je do topljenja snijega sa naših stokova boksita. Boksit je naša osnovna sirovina, ruda koju mi koristimo u procesu proizvodnje i na tim stokovima se odlaže izdrobljen boksit. U tom trenutku taložnici koji prihvataju vodu nisu bili adekvatnog kapaciteta i onda je, nažalost, jedan dio te vode završio u drinskom kolektoru, a putem drinskog kolektora u rijeci Drini", kazala je Dragana Dragojlović, pomoćnica direktora Fabrike Alumina.
Udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" podnijelo je Osnovnom javnom tužilaštvu u Loznici krivičnu prijavu protiv kompanije Alumina i odgovornih osoba zbog 'prazničnog bojenja Drine u crveno'.
U prijavi je navedeno: "Zagađenjem Drine nije nastala samo šteta po životnu sredinu već je došlo i do uznemiravanja javnosti, s obzirom na činjenicu da se veći dio grada Loznice snabdijeva vodom sa vodoizvorišta u Banji Koviljači, nizvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda, čime je vodoizvorište direktno ugroženo".
"Koliko ona ima u sebi zagađujućih supstanci, to tek analize mogu da pokažu. Da li je u Drinu ušlo teških metala ili neke kiseline, to ne znamo", govori Snežana Jagodić-Vujić, predsjednik Udruženja Еko-put Bijeljina.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija iz Loznice u saopštenju ističe da je urađeno uzorkovanje i analiza vode na svim vodoizvorištima, koja je pokazala da je voda ispravna za upotrebu i da nema odstupanja u parametrima koji bi ukazivali na bilo kakvu kontaminaciju. Еkolozi skeptični.
"Volimo da vjerujemo u to, ali s obzirom na to da smo navikli da dosta laži dobijamo od naših donosioca odluka i tih ljudi koji se bave nekim odgovornim poslom, pitanje je koliko se može vjerovati u sve to", dodaje Jagodić-Vujić.
U Alumini preduzete mjere sanacije, uključujući izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda.
"Preduzete su mjere, sami taložnici i na samom sistemu dovoda voda ka taložnicima, sami cjevovodi i sanacija. Mi smo svakako u fazi izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, jednog dijela iz proizvodnog procesa, tako da očekujem da će se u narednih nekoliko mjeseci i to završiti", ističe Dragojlović.
Dok istražni organi nastoje da utvrde sve okolnosti, jasno je da slučaj bojenja Drine u crveno nije samo ekološki problem već i pitanje odgovornosti za očuvanje resursa od zajedničkog interesa. S obzirom na to da je Drina prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, njen ekološki status zahtijeva koordinaciju i transparentnost sa obje strane granice, piše "Federalna".
Aktivisti pozivaju nadležne na reakciju i pitaju - hoće li ovaj slučaj biti samo još jedan u nizu ili će doći trenutak kada će se preduzimati konkretne mjere za sprečavanje ovakvih događaja u budućnosti?
