Dan nakon proslave najradosnijeg hrišćanskog praznika, odnosno drugi dan Božića, naziva se i Sabor Presvete Bogorodice. Vjernici joj odaju počast i zahvalnost što je rodila spasitelja ljudskog roda. Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan.
Za drugi dan Božića odlazi se kod prijatelja, kumova, dočekuju se gosti. Pravoslavni vjernici Božić slave puna tri dana, a svaki ima svoje ime. Po običajnom kalendaru, ta tri dana kuća se ne čisti, pogotovo ne metlom.
Drugi dan Božića u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećen je Saboru presvete Bogorodice, a u narodnim vjerovanjima sabiranju dobrih djela i mirenju.
Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva. Drugog dana Božića valja obilaziti prijatelje, rođake ili kumove, i vjeruje se da nijednog gosta ne treba vratiti s kućnog praga jer se na današnji dan mire i oni koji su bili zavađeni. U Vojvodini se po tradiciji prežu konji, vrani i bijeli.
Još se ponegdje zadržao običaj koleda. Grupa maskiranih mladića obilazi kuće, pjevaju koledarske pjesme, želeći domaćinstvu zdravlje i napredak. Ponegdje mladi u naselju, porti ili na raskršćima igraju u kolu, dok drugi na trkama, na okićenim konjima, "vijaju" Božić.
Nevjeste odlaze u svoj rod gdje ostaju nekoliko dana.
Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.
Praznovanje traje do malog Božića, odnosno 14. januara. Ne posti se do Krstovdana. Pri susretu ljudi se pozdravljaju tradiconalnim božićnim pozdravom, rukuju se i ljube, piše Kurir.