Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Blagovijesti —radosni praznik koji se uvijek slavi 7. aprila, devet mjeseci prije Božića.
Na praznik Blagovijesti, koji se smatra jednim od najvećih hrišćanskih praznika, slavi se sjećanje na "blagu vijest", kada je arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti odabrao da bude majka Isusu Hristu.
"Silaskom Svetog Duha na prečistu djevu" počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.
Od Blagovijesti, kako se smatra, počinje sjetva žita, a srećan je i za kalemljene voća. Dan poslije praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima, zadužen za radosne vijesti.
Na današnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno mijenjaju život.
Prema narodnom običaju, na Blagovijesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinje djevojačkom pjesmom.
Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na nekom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je vjerovanje da će, ko preskoči ovu vatru, biti zaštićen od ujeda zmije.
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovijesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovijesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: "Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!"
Vjerovalo se i da se na Blagovijesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovijesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovijestima i mole se Bogorodici.
I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, "ukazuju" kakva će godina biti. Ako je nebo vedro — biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.
