Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave Vavedenje Presvete Bogorodice. Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji i postala prva zavetovana djevica u istoriji hrišćanstva.
Vavedenjem Presvete Bogorodice, praznikom koji slavi sav hrišćanski svijet, započeto je iskupljenje ljudskog roda.
Ovaj dan još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica i obilježeno je crvenim slovima u pravoslavnom kalendaru. Spada u dvanaest najvećih hrišćanskih praznika.
Na ovaj dan Djevica se zavjetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.
Poslije smrti roditelja, Djevu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovijest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.
Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog vijeka, pisani tragovi potiču iz 8. vijeka.
Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.
Narodna vjerovanja i običaji
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.
U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djecu, odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.
Ovaj dan takođe nosi vjerovanje da se ne bi trebalo koristiti oštri predmeti poput noževa, makaza ili sječiva kako bi se zvijerima "zatvorile čeljusti" tokom predstojeće zime.
Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, vjerujući da će ona donijeti plodnost i blagostanje u dom.
Takođe, vjeruje se da se na Vavedenje ne smiju konzumirati jela koja se sijeku nožem, kako bi se izbjeglo prizivanje nesreće.
I stočari je slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.
Ponegdje, vjeruje se, lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu.
Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša - biće rodna godina, ako duva jak vjetar - nerodna. Ako bude hladno i sa snijegom, sljedeća godina bila bi blaga i topla.
Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vrijeme velikog Božićnog posta.
