Srpska pravoslavna crkva 6. juna obilježava spomen na Prepodobnog Simeona Stolpnika Divnogorca - podvižnika, iscjelitelja i čovjeka duboke vjere, čiji život svjedoči o snazi molitve, iskušenju i božanskoj utjehi.
Rođen 522. godine u Antiohiji, u vrijeme cara Justina Starijeg, Simeon je rano ostao bez oca koji je stradao u zemljotresu. Sa majkom Martom, ostao je sam, ali ne i bez oslonca, još kao dijete, u šestoj godini života, napustio je svijet i povukao se u pustinju, pod vođstvom duhovnika Jovana.
U tišini pustinje započeo je asketski život, predajući se postu i molitvi, uprkos teškim demonskim iskušenjima. U tim trenucima, prema predanju, Gospod mu se javio u vidu djeteta, što je Simeonovo srce zapalilo ljubavlju prema Hristu.
Simeon je proveo mnoge godine na stolpu, stubu, moleći se i pjevajući psalme. To je bilo vrijeme velikog duhovnog uzdizanja. Po Božjem nadahnuću, povukao se na goru koju je sam Gospod nazvao Divna. Po toj gori dobio je i svoje znamenje - Divnogorac.
Zbog duboke vjere i duhovne snage, vjerovalo se da je imao dar iscjeljivanja. Simeon Divnogorac postao je simbol podviga, čistoće i neposredne veze sa božanskim.
Narodni običaji
Na dan posvećen Prepodobnom Simeonu, u narodu su se razvili običaji za koje se vjeruje da donose zdravlje, sreću i blagodat.
Za neudate djevojke, postoji poseban ritual - potrebno je isplesti vijenac od poljskog cvijeća i spustiti ga u rijeku ili potok. Vjeruje se da, ukoliko to učine iskreno i s vjerom, do kraja godine mogu pronaći srodnu dušu.
S druge strane, postoji i običaj koji se odnosi na zdravlje doma. Tri puta u toku dana valja iznijeti đubre iz kuće - simbolično se time izbacuju bolesti, negativna energija i nesreća, čime se dom štiti i osvježava duhovno.
Na ovaj dan, vjeruje se da svaki vjernik treba tri puta da se pomoli, ujutru, u podne i pred spavanje, zahvaljujući Bogu i tražeći blagoslov. Ovaj trostruki čin predstavlja obnovu tijela, duše i duha - spoj vjere, discipline i nade.
(Ona.rs)
.webp)
.webp)
