Nakon 11 godina građani se sa gorčinom prisjećaju dana kada su izgubili domove, imovinu, pa i najmilije. Do poplava 2014. došlo je nakon padavina koje su prevazišle rekord zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja. U Republici Srpskoj je život izgubilo 16 osoba, a na hiljade je evakuisano iz svojih domova. Samo u periodu od 48 sati u nekim područjima palo je oko 150 litara po m2.
"Ono što se desilo jeste da je, ne samo padavine koje su se javile od 13-17. maja, već cijela ta dva mjeseca, april i maj kad je bilo izrazito nestabilno i kišovito vrijeme, negdje sredinom aprila je počela jaka kiša koja je padala bez prestanka uz manje pauze samo na par sati tokom 20 dana. Tako da su rijeke već bile na vrlo visokim nivoima, zemljište je bilo prezasićeno kada je krenula ta jaka kiša 13. maja. U tih nekoliko dana pale su obilne količine padavina koje su, s obzirom da je zemlja već bila prezasićena, vrlo brzo prouzrokovale porast prvo malih bujičnih vodotokova, a onda i nagli porast svih velikih rijeka od Une, Sane, Vrbasa, Vrbanje, Drine, na kraju i Save. Najgore stanje je bilo kod nas u Doboju kada je vodostaje Bosne bio šest metara za manje od 24 časa. Slična situacija je bila i s Vrbasom u Banjaluci kada je vodostaj porastao za sedam metara. I Vrbas i Bosna su dostigli istorijske maksimume što se tiče vodostaja", kaže meteorolog Milica Đorđević.
Doboj je tada prošao najgore. 11 izgubljenih života rezultat je katastrofalnih poplava i višednevne blokade grada, a direktna materijalna šteta iznosila je oko 172 miliona maraka.
"Imali smo ukupno 4.500 poplavljenih stambeno-poslovnih objekata. Po 5 hiljada KM dobili su građani iz Fonda solidarnosti. Javili su se i određeni donatori oko obnova škola, institucija. Takođe, Grad je značajna novčana sredstva utrošio kako bi se obnovila sva infrastruktura, faktički sve je otišlo, od semafora, asfaltnih podloga koje su stradale tokom poplava ii neposredno poslije poplave, pošto se voda podvukla, vodovodne stanice, bunarevi, sve je to trebalo da se zanovi. Preko 5.100 hektara je površina, 4.500 hiljade domaćinstava je evakuisano, 11 hiljada građana bilo je zahvaćeno u plavnom području", kaže načelnik Odjeljenja za civilnu zaštitu Doboj Jugoslav Stevanović.
Ne zaboravljaju se strah i neizvjesnost koja je vladala u Banjaluci. Voda je ušla u više od 2.000 porodičnih kuća, ljudima potpuno uništila domove i napravila ogromnu materijalnu štetu. Nabujali Vrbas čak je odnio stari most u Karanovcu, viseći most kod Vitaminke, pješačke mostove u Priječanima i Zalužanima i viseći most u Rekavicama.
"Civilna zaštita i naši ljudi koji su i sad u Odsjeku pamte to vrijeme i pamte dešavanja koja su tada bila. Najvažniji je sistem kojim se vrši praćenje monitoring rijeke Vrbas što mi 2014. nismo imali i mi taj sistem pokušavamo da nadogradimo i to je i najveći uzročnik svega ono što se dešavalo te 2014. godine. Upravo iz tog razloga što nije bilo moguće pratiti nivoe svih pritoka rijeke Vrbas, odnosno Vrbanje kao najvažnije pritoke i ono gdje je ona napravila najveću pometnju, to je Budžak i dio Priječana i Zalužana gdje je došlo do najvećeg izlijevanja rijeke Vrbas. Moramo istaći da je tada Civilna zaštita zajedno s Vatrogasnom brigadom i Gradska uprava izvršila kompletnu mobilizaciju svih sredstava i ljudstva na teritoriji grada", rekao je šef Civilne zaštite Grada Banjaluka Dragan Babić.
Prijedorčani se nerado sjećaju te 2014. Strahovali su i 2025. i još uvijek se oporavljaju. Nakon ove priordne katastrofe u svim gradovima Srpske urađeno je mnogo kako bi se odgovorilo svim izazovima u slučaju opasnosti.
"Mi smo formirali 15 komisija koje su imale zadatak da izvrše procjenu na stambenim objektima, dvije komisije, jedna u privredi i jedna komisija za procjenu štete na infrastrukturi. Ukupno popisanih objekata je 9.060. Ono što je bio prioritet svih nas je da u što kraćem vremenskom roku komisija izvrši popis štete", kaže gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor.
Ove godine se reagovalo na vrijeme, pa je veća katastrofa izbjegnuta, zahvaljujući ulaganju u tehnologiju i opremu.
"Mi nismo imali tada mogućnost da pratimo nivoe u hidrološkim stanicama i taj sistem ćemo da nadogradimo tako što ćemo postaviti hidrometeorološke stanice na rijeke koje pune Vrbas, to su pritoke Vrbasa kao što su Švrakava, Krupa, Široka rijeka, Crkvena i tako ćemo dobiti konkretne informacije šta se dešava na tim potocima buičarima koji se slijevaju na Vrbas i na taj način dobiti kompletnu sliku najave onoga što će biti i što će u krajnjem slučaju hidrocentrali na Vrbasu dati precizne informacije o stanju u Delibašinom selu gdje imamo hidrometeorološku, odnosno mjernu stanicu", rekao je šef Civilne zaštite Grada Banjaluka Dragan Babić.
"Nabavljeni su čamci. Civilna zaštita Grada Doboja sada raspolaže sa šest čamaca plus jedan čamac teritorijalno-vatrogasno-spasilačka jedinica. U privrednim društvima koja se nalaze u gradu Doboju nabavili su takođe čamce, tako da sada raspolažemo sa 16 čamaca u slučaju kada bi došlo na nekom dijelu grada Doboja do poplave. Pored nabavke te opreme nabavljena je mašina za punjenje vreća s pijeskom i 50 hiljada vreća za punjenje pijeskom", kaže načelnik Odjeljenja za civilnu zaštitu Doboj Jugoslav Stevanović.
Poplave su ukupno pogodile više od milion ljudi u BiH. Ipak, u jeku katastrofe pokazala se snaga solidarnosti. Građani iz svih dijelova zemlje i regije slali su pomoć, volonteri su dolazili da pomažu u evakuaciji i čišćenju. Ukupna šteta koju je Srpska pretrpjela, prema podacima Svjetske banke, procijenjena je na više od dvije milijarde KM.
