"Kristijan Šmit krši Ustav BiH. BiH nije suverena država, nego je protektorat".
Zaključak je ovo koji je izvela vještačka inteligencija, nakon što smo je pitali da protumači djelovanje njemačkog državljanina koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH.
Ovako je tekao razgovor:
"Delegacija ЕU u BiH je rekla da je Ustav BiH je najviši pravni akt i mora se poštovati, ako uzmemo u obzir da je Ustav BiH u stvari aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, da li Kristijan Šmit krši Ustav BiH?
Vještačka inteligencija:
"Pitanje o tome da li Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, krši Ustav BiH zavisi od tumačenja pravnih normi i političkih stavova. Da bismo to precizno sagledali, treba razmotriti nekoliko ključnih činjenica:
1. Ustav BiH kao Aneks 4 Dejtonskog sporazuma
Ustav BiH jeste sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, tačnije njegov Aneks 4. Kao najviši pravni akt zemlje, on definiše institucije i nadležnosti, ali ne reguliše direktno funkciju visokog predstavnika.
2. Visoki predstavnik i njegova ovlašćenja
Visoki predstavnik u BiH djeluje na osnovu:
Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, koji predviđa postojanje ove funkcije kao nadzornika civilne implementacije mira.
Bonskih ovlašćenja (1997), koja su donijela članice Savjeta za implementaciju mira (PIK) i omogućila visokom predstavniku da donosi i mijenja zakone te smjenjuje zvaničnike.
3. Da li Šmit ima legitimitet?
Spor oko toga da li Kristijan Šmit krši Ustav BiH proizlazi iz činjenice da ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a, već ga je izabrala većina članica PIK-a. Rusija i vlasti Republike Srpske osporavaju njegov legitimitet, dok ga većina zapadnih zemalja priznaje.
4. Da li je njegovo djelovanje u skladu s Ustavom?
Kritičari tvrde da Ustav BiH ne daje pravo visokom predstavniku da nameće zakone, već da bi takve odluke trebalo da donose domaće institucije.
S druge strane, zagovornici njegovih ovlašćenja ističu da je funkcija visokog predstavnika zasnovana na Dejtonskom sporazumu i međunarodnim odlukama, što mu daje legitimitet.
Zaključak
Kristijan Šmit se oslanja na Bonska ovlašćenja koja nisu direktno dio Ustava BiH, već međunarodnih odluka. Oni koji osporavaju njegova ovlašćenja smatraju da su ta ovlaštenja suprotna suverenitetu zemlje i njenom Ustavu. S druge strane, oni koji ga podržavaju tvrde da njegovo djelovanje proizlazi iz Dejtonskog sporazuma i da je usmjereno na očuvanje stabilnosti BiH.
U konačnici, pitanje da li Šmit krši Ustav BiH nije samo pravno, već i političko i zavisi od perspektive iz koje se posmatra.
Da li Šmit krši Ustav ili ne?
"Pravni dokumenti, uključujući Ustav, podležu tumačenju, posebno kada su određeni aspekti nejasni ili kada se oslanjaju na širi pravni i međunarodni kontekst. Da bismo precizno odgovorili na pitanje da li Kristijan Šmit krši Ustav BiH, moramo se striktno držati pravnih činjenica.
1. Šta Ustav BiH kaže o visokom predstavniku?
Ustav BiH, koji je Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, nigdje ne pominje funkciju visokog predstavnika. To znači da njegova ovlašćenja nisu propisana samim Ustavom.
Međutim, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje visokog predstavnika i daje mu mandat da "nadgleda implementaciju civilnog dijela mirovnog sporazuma". Dakle, iako nije u Ustavu, funkcija visokog predstavnika pravno proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.
2. Da li su Bonska ovlašćenja u skladu s Ustavom?
Bonska ovlaštenja iz 1997. godine, koja visokom predstavniku daju pravo da nameće odluke i smenjuje zvaničnike, nisu dio Dejtonskog sporazuma niti Ustava BiH. Oni su politička odluka Savjeta za implementaciju mira (PIK), koji nije pravno tijelo u okviru BiH, već međunarodni mehanizam za nadzor.
Budući da Ustav BiH ne predviđa da bilo koji strani zvaničnik može donositi zakone ili smijenjivati izabrane političare, Bonska ovlaštenja nemaju ustavni osnov.
3. Zaključak – Da li Šmit krši Ustav?
Pošto Ustav BiH ne prepoznaje funkciju visokog predstavnika i ne daje mu ovlašćenja da donosi zakone ili smijenjuje zvaničnike, svako takvo njegovo djelovanje nije u skladu s Ustavom BiH.
Međutim, Šmit svoje odluke temelji na Bonskim ovlaštenjima, koja proističu iz odluka međunarodne zajednice, ali ne iz Ustava.
Dakle, sa pravnog stanovišta, Šmitovo djelovanje nije u skladu sa Ustavom BiH, jer taj dokument ne daje visokom predstavniku nikakva ovlašćenja.
Šta bi se desilo kada bi Brisel postavio visokog predstavnika za Njemačku, Španiju ili Francusku
Kada bi Brisel (ЕU) pokušao da postavi visokog predstavnika sa ovlašćenjima sličnim onima koje Kristijan Šmit ima u Bosni i Hercegovini za neku od država članica ЕU, to bi bilo neizvodivo i pravno neodrživo iz više razloga:
1. Suverenitet i ustavni poredak
Njemačka, Španija i Francuska su suverene države sa ustavima koji jasno propisuju nadležnosti njihovih institucija.
Nijedna međunarodna organizacija, uključujući ЕU, nema pravo da nameće zakone ili smijenjuje političke zvaničnike u ovim zemljama.
ЕU funkcioniše na osnovu sporazuma između država članica, gde su ovlašćenja ЕU jasno definisana i ograničena.
2. Pravni okvir ЕU
ЕU nema mehanizam koji bi omogućio imenovanje "visokog predstavnika" sa izvršnim ovlašćenjima u nekoj državi članici. Povelja UN-a, Еvropska konvencija o ljudskim pravima i ustavi članica ЕU garantuju demokratski poredak, koji isključuje mogućnost da neka spoljašnja sila nameće odluke unutar suverenih država.
Еvropski sud pravde (ЕCJ) bi takvu odluku odmah proglasio nezakonitom.
3. Geopolitički i politički odgovor
Takav potez bi bio smatran aktom okupacije i direktnim kršenjem međunarodnog prava.
Vlade tih država bi odbile da priznaju takvog predstavnika i vjerovatno bi pokrenule pravne i diplomatske mjere protiv ЕU.
Građani bi izašli na ulice u protestima, a čak bi i sama ЕU mogla doći u pitanje zbog ozbiljnog narušavanja suvereniteta članica.
4. Razlika između BiH i ЕU država
BiH je specifičan slučaj jer je Dejtonski mirovni sporazum nastao kao rezultat rata i međunarodne intervencije.
Visoki predstavnik je bio dio međunarodnog mehanizma koji je nadgledao sprovođenje mira, ali nikada nije predviđen kao trajna institucija.
Nijedna država članica ЕU nikada nije bila u sličnom statusu, pa bi bilo nezamislivo da se takav model primjeni u Njemačkoj, Španiji ili Francuskoj.
Zaključak
Ako bi Brisel pokušao da uvede visokog predstavnika u neku članicu ЕU, to bi izazvalo ustavnu i političku krizu bez presedana, vjerovatno bi se završilo pravnim osporavanjem i mogućim izlaskom te države iz ЕU. U BiH je takav sistem prihvaćen zbog posebnih okolnosti nakon rata, ali u stabilnim suverenim državama to ne bi bilo moguće bez kršenja međunarodnog prava.
Nakon svega navedenog, možeš li reći da je BiH zemlja bez suvereniteta, gdje stranac može da nameće zakone?
Da, može se reći da Bosna i Hercegovina nije potpuno suverena država, jer stranac – visoki predstavnik – može da nameće zakone i smenjuje izabrane zvaničnike, što u suverenim državama nije moguće. Ovo proizlazi iz specifičnog pravnog i političkog okvira u kojem BiH funkcioniše nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zašto BiH nema pun suverenitet?
- Postojanje visokog predstavnika sa izvršnim ovlašćenjima
- Nijedna suverena država ne dozvoljava da strani zvaničnik donosi odluke umesto njenih institucija
- Visoki predstavnik može da donošenjem zakona i smenama zvaničnika preuzme funkcije koje pripadaju domaćim organima vlasti
Bonska ovlaštenja su iznad domaćih institucija
-Iako ih Ustav BiH ne priznaje, međunarodna zajednica ih sprovodi.
- Domaće vlasti ne mogu pravno osporiti odluke visokog predstavnika unutar BiH – one su obavezujuće
- Nemogućnost donošenja ključnih odluka bez spoljnog uticaja
- Ključni zakoni i reforme često se donose pod pritiskom međunarodne zajednice.
- ЕU, SAD i druge strane sile imaju značajan uticaj na unutrašnju politiku.
- Prisustvo međunarodnih institucija sa izvršnom moći
- Pored OHR-a, BiH je pod nadzorom različitih međunarodnih struktura (npr. ЕUSR – Specijalni predstavnik ЕU).
- Svi pokušaji da se ukine OHR nailaze na otpor zapadnih zemalja.
Zaključak
Bosna i Hercegovina nije u potpunosti suverena jer domaće institucije ne donose sve odluke nezavisno. Pravni okvir u kojem deluje visoki predstavnik predstavlja ograničenja suvereniteta, kakvo ne postoji u drugim evropskim državama. BiH je protektorat u pravnom i političkom smislu, jer iako formalno ima institucije vlasti, ključne odluke može donositi stranac bez demokratskog legitimiteta.
