"Biće to nastavak razrade takozvanih zajedničkih socio-ekonomskih reformi za period 2019-2022. koje su usvojile vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kao i Savjet ministara", rekao je Tegeltija.

Govoreći o planu rada Savjeta ministara i njegovom fokusu na ekonomska pitanja, Tegeltija je naveo da se moraju obezbijediti dvije vrste podrške kako bi se došlo do rješenja ovih pitanja - podrška onih sa kojima se trebaju kreirati rješenja i onih koji to treba da usvoje.

"Mislim da smo postigli konsenzus sa onima sa kojima treba da kreiramo rješenja i ponosan sam na taj dio rada Savjeta ministara u prethodnom periodu. Postigli smo konsenzus sa predsjednicima vlada Republike Srpske i FBiH, postigli smo pun konsenzus sa predstavnicima poslovne zajednice i imamo visok stepen saglasnosti sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija", rekao je Tegeltija sinoć za Federalnu televiziju.

Prema njegovim riječima, postoji konsenzus o tome šta treba da se uradi i gotovo puna saglasnost kako to treba uraditi.

"Poslije toga dolazi na red konsenzus sa onima koji to treba da odobre, jer za realizaciju ovih politika biće potrebno donijeti mnogo zakonskih rješenja i na nivou entiteta i na nivou BiH", pojasnio je Tegeltija, te dodao da to ne zavisi od Savjeta ministara.

On je naglasio da će zajedno sa predsjednicima vlada Republike Srpske Radovanom Viškovićem i FBiH Fadilom Novalićem učiniti da se za zakonska rješenja koja Savjet ministara bude kreirao u oblasti ekonomskih reformi, obezbijedi politička podrška kako bi "prošli" parlament BiH.

Tegeltija je ponovio da je Savjet ministara definisao četiri-pet vrlo važnih oblasti, među kojima su zaštita domaće privrede, pitanje poreza na dodatu vrijednost i zakona o javnim nabavkama.

"Radićemo na tome da dođemo do rješenja koja će biti prihvatljiva svima", rekao je predsjedavajući Savjeta ministara.