Visoki predstavnici su se u kontinuitetu grubim intervencionizmom miješali u pravni i politički život Republike Srpske i BiH, te su donošenjem novih i izmjenama postojećih pravnih akata bitno mijenjali ustavom utvrđene principe podjele nadležnosti, navodi se u informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH.
U informaciji, koja će biti na današnjem dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, navedeno je da je u Republici Srpskoj nametnuto oko 260 odluka kojima su visoki predstavnici donosili ili mijenjali/dopunjavali zakone, Ustav, smjenjivali izabrane funkcionere i ostalo.
"Visoki predstavnik, odnosno njegova Kancelarija, djeluje kao poseban aparat širokih i neprecizno definisanih ovlaštenja, a pritom ne snosi nikakvu pravnu odgovornost. Stoga se može reći da je uzurpacijom ovlaštenja postao posebna, suverena institucija u BiH, a ne institucija međunarodne zajednice koja je dužna da u BiH olakša primjenu civilnog dijela Opšteg okvirnog sporazuma za mir", konstatuje se u ovom dokumentu.
Posljedica uzurpacije ovlaštenja je činjenica da su u organu visokog predstavnika tri vrste vlasti ujedinjene.
"Visoki predstavnik sam tumači svoje norme o svojim ovlaštenjima, a podsjetićemo da prvobitno, prilikom obrazlaganja svojih odluka, nije čak ni navodio pravnu osnovu za svoje djelovanje. Ambijent pravnog nasilja neizabranih lica kroz nametanje odluka i korišćenje bonskih ovlašćenja neminovno znači propadanje vladavine prava u BiH i apsolutno udaljavanje od evropskih vrijednosti kojima BiH treba da teži", ističe se u informaciji.
Podsjeća se da je funkcija visokog predstavnika za BiH uspostavljena 1995. godine Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na civilnu primjenu sporazuma, te je propisano da će se imenovati visoki predstavnik u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN.
Svi visoki predstavnici za BiH imenovani su relevantnom odlukom ili rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, što nije slučaj sa Kristijanom Šmitom, koji nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti.
"Dejtonski sporazum kao međunarodni mirovni ugovor je predvidio proceduru imenovanja visokih predstavnika u BiH, iz čega slijedi da priznanje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH od određenih domaćih i međunarodnih subjekata predstavlja grubo kršenje međunarodnog mirovnog ugovora", ističe se u informaciji.
Dodaje se da su posredstvom takozvanih bonskih ovlašćenja visoki predstavnici nametali zakone, mijenjali ustave, smjenjivali izabrane funkcionere i osobe koje obavljaju javnu službu.
Napomenuto je da, iako su ovlašćenja visokog predstavnika taksativno navedena u Aneksu 10, zaključcima ad hok tijela Savjeta za implementaciju mira, koji nije dejtonska kategorija, i njihovim pogrešnim tumačenjem visoki predstavnik prisvaja dodatna ovlašćenja što je alsolutno nelegalno i predstavlja grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Na taj način, korišćenjem ovlašćenja koja nemaju pravni osnov, doneseno je mnoštvo amandmana na Ustav Republike Srpske čime je visoki predstavnik, praktično, na sebe preuzeo i vršenje ustavotvorne vlasti. Time je postao pojedinac koji je u svojoj ličnosti sjedinio izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, što je neviđeno i nezapamćeno u svijetu moderne demokratije i vladavine prava", naglašava se u informaciji.
U ovom dokumentu se ističe da su na osnovu bonskih ovlašćenja, iako pravno nepostojećih, visoki predstavnici postali kreatori ustavnog poretka i zakonodavci koji oblikuju i državno uređenje BiH.
Ustavni sud BiH slabi autonomiju entiteta
Ustavni sud BiH, umjesto da štiti Ustav BiH od povreda, pod kontrolom dvoje bošnjačkih i troje stranih sudija pruža podršku svim destruktivnim faktorima i koristi svaku priliku da oslabi ustavom garantovanu autonomiju entiteta i konstitutivnost naroda unutar dejtonske BiH.
"Ustavni sud BiH kao institucija uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, čija je nadležnost da odlučuje o saglasnosti opštih akata sa Ustavom BiH, potpuno je nedosljedan u vlastitoj praksi i nema jedinstven stav, odnosno mišljenja sudija su nerijetko suprotstavljena i različita, te politički determinisana", ističe se u informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH.
Ustavom BiH propisan je sastav Ustavnog suda BiH, odnosno da se sastoji od devet članova, da četiri člana bira Predstavnički dom Federacije BiH (FBiH), a dva člana Narodna skupština Republike Srpske, te da preostala tri člana bira predsjednik Еvropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.
"Propisano je da je mandat sudija imenovanih u prvom sazivu pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija, da će sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiti do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija", podsjeća se u informaciji, koju bi danas na posebnoj sjednici trebalo da razmatra Narodna skupština.
Ustavom BiH je propisano da za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Еvropskog suda za ljudska prava.
Za razliku od gotovo svakog ustavnog suda u svijetu, postupak u Ustavnom sudu BiH nije uređen zakonom o Ustavnom sudu, niti drugim zakonom koji donosi zakonodavni organ, nego Pravilima o radu Ustavnog suda BiH koja je sam donio i sam po potrebi mijenja.
"Činjenica da jedna institucija funkcioniše i djeluje primjenom pravila koja sama donosi, bez ikakvog vida kontrole ili barem saglasnosti ili obaveze pribavljanja nečijeg, bilo čijeg, mišljenja, u vrijeme parlamentarne demokratije, se čini kao zaostavština srednjeg vijeka, kao nepostojeća pojava", naglašava se u informaciji.
Pri tome pravila koja Ustavni sud mijenja ne odnose se na pitanja organizacije rada, nego na suštinska pitanja funkcionisanja i odlučivanja kojima se Sud upustio u izmjenu odredbi Ustava BiH.
Izmjenama pravila, koja Ustavni sud samostalno i proizvoljno mijenja, bez predstavnika jednog od konstitutivnih naroda u BiH, propisano je da se mandat za rad sudija može produžiti, iako je Ustavom BiH utvrđena dobna granica za rad do navršene 70 godine.
Takođe, kvorum za odlučivanje je ustavna kategorija, a ista je izmjenama pravila Ustavnog suda BiH promijenjena, što je poraz vladavine prava i jasna antidejtonska i antiustavna poruka Venecijanske komisije.
"Upravo navedeni paradoksi, suprotni principima vladavine prava, jedan su od ključnih argumenata da se u BiH, zakonodavnom procedurom u Parlamentarnoj skupštini BiH, usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Ova ideja nailazi na opstrukcije svih kojima ide u prilog postojeće stanje i rad Ustavnog suda BiH", piše u informaciji.
U Ustavu BiH postoji osnov za donošenje zakona o ustavnom sudu, koji predviđa da pet godina nakon njegovog stupanja na snagu strane sudije u Ustavnom sud BiH budu zamijenjene državljanima BiH, a time bi i ispunila standarde ЕU, odnosno jedan od 14 ključnih prioriteta evropskih integracija "rješavanje pitanja međunarodnih sudija".
Zamjena stranih sudija domaćim sudijama jedan je od ključnih prioriteta za evropske integracije BiH stoga Republika Srpska snažno podržava aktivnosti na rješavanju ovog pitanja i uspostavljanje potpunog suvereniteta BiH, što uključuje zatvaranje OHR-a i okončanje krajnje štetne uloge stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Istinski funkcionalno pravosuđe u BiH u skladu sa standardima ЕU ne može biti uspostavljeno bez rješavanja ovog pitanja, odnosno bez usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, niti se napredak BiH na evropskom putu može očekivati u punom kapacitetu bez rješavanja ova dva prioritetna pitanja.
"Odlukama Ustavnog suda BiH narušen je princip vladavine prava, te u BiH više ne postoji zajednički ustavni sistem, već parcijalan, zavisan od podnesenih zahtjeva ili stavova ovlaštenih podnosilaca zahtjeva i njihove političke uloge", navodi se u informaciji.
Cilj postupka, rušenje Ustava Srpske u ustavnog poretka BiH
U Sudu BiH vodi se montirani i politički motivisan sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića, čiji je cilj rušenje Ustava Srpske, a time i ustavnog uređenja BiH, navodi se u informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH.
Montirani i politički motivisani proces protiv Dodika i Lukića vodi se jer su sprovodili Ustav i zakone Srpske, odnosno vršili svoja ustavna i zakonska ovlaštenja.
"U ovom sudskom procesu, Tužilaštvo i Sud BiH su se zloupotrebom svojih zakonskih nadležnosti u potpunosti stavili u službu nelegalnog i nelegitimnog njemačkog diplomate Kristijana Šmita i umjesto sprovođenja Ustava BiH i zakona koje su donijela nadležna zakonodavna tijela, primjenjuju nametnuti zakon koji ne može imati pravnu snagu", ističe se u informaciji.
Nametnuti zakon ne može imati pravnu snagu jer je donesen od lica koje nije izabrano u skladu sa predviđenim procedurama potrebnim za izbor visokog predstavnika i u slučaju da su zadovoljene odredbe Aneksa 10, koje se odnose na imenovanje visokog predstavnika u BiH, on nema prava da nameće zakone po Dejtonskom mirovnom sporazuma.
Iako su brojni domaći i međunarodni stručnjaci ukazivali na bespredmetnost optužnice protiv Dodika i Lukića, Tužilaštvo i Sud BiH su nastavili sa postupkom, optužnica je potvrđena i postupak nastavljen, na iznenađenje velikog broja stručne javnosti.
Sve ovo ne uliva vjeru da je moguće pred Sudom BiH provesti objektivan postupak, zasnovan na zakonu.
"Procesuiranje Dodika i Lukića zbog objavljivanja zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske predstavlja apsurd koji jasno pokazuje stanje u kojem se nalazi pravosudni sistem BiH i sama BiH", naglašava se u informaciji, koju bi danas na posebnoj sjednici trebalo da razmatra Narodna skupština Republike Srpske.
Pravosuđe BiH, odnosno Tužilaštvo BiH i Sud BiH stavilo se u službu ostvarivanja ciljeva pojedinaca i dijela međunarodne zajednice.
"Protiv institucija Republike Srpske vodi se politički montiran proces, a pri tome se zanemaruju činjenice da je predsjednik Republike Srpske ustavna kategorija, da je Dodik izabran voljom naroda na neposrednim i opštim izborima, da je postupao u okviru Ustavom i zakonom propisanih ovlašćenja", podsjeća se u informaciji.
Činjenica da je uopšte došlo do ovog postupka otklanja sve dileme u pogledu profesionalizma i integriteta pravosudnih institucija na nivou BiH, jer da postoje do ovog postupka ne bi ni došlo.
Umjesto toga bila bi pokrenuta istraga protiv njemačkog diplomate Kristijana Šmita u svjetlu njegovog neustavnog, nelegitimnog i nelegalnoog djelovanja i štete koju nanosi BiH.
Postupkom u Sudu BiH srušena je vladavina prava i pravni poredak, kao i načelo pravne sigurnosti kao jedno od temeljnih aspekata vladavine prava i koje štiti i Еvropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
U informaciji se navodi da se postavlja pitanje šta i ko je sljedeći u ovoj zemlji, jer se zbog obavljanja svog posla i izvršavanja svoje dužnosti svaki građanin Republike Srpske može naći na njihovoj optuženičkoj klupi.
Suđenje Dodiku i Lukiću je suđenje Republici Srpskoj, njenim institucijama i njenoj ustavnoj poziciji u BiH, sa namjerom da se Srpska potpuno razvlasti i oslabi do nivoa na kome bi njeno postojanje izubilo svaki smisao, a time i slovo Dejtonskog sporazuma.
Sve je ovo dovelo do destabilizovanja dejtonske BiH čiji se ne samo napredak već i opstanak na ovaj način dovode u pitanje i to od onih koji se navodno zalažu za snažnu i nezavisnu BiH.
Republika Srpska, koja se neprekidno zalaže za mir i stabilnost, kao jedan od dva entiteta koji čine BiH, potvrđuje punu posvećenost Dejtonskom mirovnom sporazumu, uključujući Ustav BiH, kao i nastavku napretka BiH na putu regionalnih i evropskih integracija.
Republika Srpska potpuno poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH i insistira na poštovanju i sprovođenju slova Dejtonskog sporazuma.
"Ukoliko pravno nasilje nad Republikom Srpskom ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni, Srpska je dužna bez odlaganja preduzeti mjere sa ciljem zaštite svoje dejtonske pozicije kroz isključivo politička i pravna sredstva", zaključeno je u informaciji.
Posebna sjednica Narodne skupštine biće održana danas u 17 sati.
