Kovačević je ukazao da su Evropski parlament i Savjet EU donijeli Opštu uredbu o zaštiti podataka i Direktivu o prenosima podataka u svrhu rada policije i pravosuđa /Policijska direktiva/, koji su stupili na snagu u maju 2016. godine i primjenjuju se u svim zemljama EU, napomenuvši da se BiH Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će svoje zakone uskladiti sa evropskim. 

"O potrebama usklađivanja zakona mi smo inormisali javnost i Parlamentarnu skupštinu BiH, a 2017. poslali smo posebnu informaciju Savjetu ministara o hitnosti i neophodnosti usvajanja novih zakonskih rješenja", rekao je Kovačević na konferenciji za novinare povodom obilježavanja evropskog Dana zaštite ličnih podataka. 

On je dodao da je Agencija u međuvremenu samoinicijativno i samostalno radila i pripremila nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka koji bi trebalo u potpunosti da bude usklađen sa evrpskim propisima, što će, kako je rekao, biti dovoljan garant za napredak BiH u zaštiti ličnih podataka. 

Kovačević je rekao da je u nacrt novog zakona ugrađen pojam da se lice čiji se lični podaci obrađuju definiše kao vlasnik tih podataka jer je jedino to lice suštinski vlasnik tih podataka, dok svi drugi, pa i država, te podatke mogu obrađivati isključivo na zakonit način. 

Prema njegovim riječima, Agencija je u prošloj godini radila na podizanju svijesti građana, a posebno djece, o važnosti zaštite ličnih podataka, ali i onih koji te podatke obrađuju. 

Govoreći o problemima sa kojima se Agencija suočava, Kovačević je ukazao na nedostatak vozila za inspekcijski nadzor, te da već tri godine nemaju službenika za prigovore, što im je prioritet u radu. 

Kovačević je dodao da se stanje dodatno zakomplikovalo preseljenjem Agencije u novu zgradu, koja nema odgovarajuće uslove za kvalitetan i zakonit rad. 

Kada je riječ o budžetu Agencije u protekloj godini, Kovačević je rekao da je bio kao i prethodne 1.367.000 KM, te da su izvještaji o finansijskom poslovanju kao i do sada pozitivno ocijenjeni. 

"Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji sistematizovano je 45 radnih mjesta, a trenutno su zaposlena 24 službenika, a po zakonu o budžetu imamo novac za 27 radnika, ali protivzakonitim zaključkom Savjeta ministara onemogućeno nam je da zaposlimo te potrebne ljude", ponovio je Kovačević. 

Odgovarajući na pitanje novinara mogu li se političari pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka kada je riječ o njihovim primanjima, Kovačević je istakao da je takvo pozivanje političara neosnovano. 

Pomoćnik direktora Sektora za inpekcijski nadzor prigovore i centralni registar Samira Čampara rekla je da Agencija u svim sferama, kao što su prigovori, postupci po službenoj dužnosti i mišljenja, bilježi značajan porast aktivnosti, s tim da je broj inspekcijskih nadzora smanjen zbog tehničkih nedostataka. 

"Imamo primljenih 148 prigovora, odnosno zahtjeva građana za zaštitu ličnih podataka, a dali smo 206 mišljenja, od kojih je veliki broj građanima, javnim organima i privatnim sektoru. Od tih 206 dali smo 31 mišljenje na zakon i nekoliko na podzakonske akte", precizirala je Čampara. 

Ona je istakla da su se sve aktivnosti Agencije odnosile na zaštitu prava na privatnost lica u pogledu obrade njihovih ličnih podataka. 

"Protekle godine imali smo znatan čajan broj zahtjeva koji se odnosio na postupke za zaštitu prava u pogledu obrade ličnih podataka o zdravstvenom stanju fizičkih lica. Podaci o zdravstvenom stanju spadaju u posebnu kategorije ličnih podataka i ukoliko se vrši obrada iz ove oblasti nezakonito, može dovesti do povrede prava na privatni život još više nego kada je riječ o nezakonitim obradama drugih ličnih podataka", navela je Čampara. 

Čampara je dodala da su građani uglavnom prigovarali na rad zdravstvenih ustanova, na javni sektor i na svoje poslodavce. 

"Dvije škole u Sarajevu su provjeravale opravdanosti privremene spriječenosti za rad svojih zaposlenih, pa su tom prilikom nezakonito tražili dodatne analize i mišljenja ljekara, što im je Zavod za zdravstveno osiguranje omogućio, a to takođe nije u redu", rekla je Čampara. 

Ona je istakla da bračni drug nema pravo da traži zdravstveni karton svog supružnika. 

Kada je riječ o postupcima po službenoj dužnosti, Čampara je istakla postupak koji se vodio protiv Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, gdje je zaposlenim na tom fakultetu uziman otisak prsta kako bi se pratilo stanje prisustva na poslu, što je, prema njenim riječima, takođe nezakonito. 

Cilj Evropskog dana zaštite podataka jeste podizanje svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, što predstavlja jednu od osnovnih vrijednosti svakog demokratskog društva.

Savjet Evrope je 2006. godine uz podršku Evropske komisije proglasio Evropskim danom zaštite podataka 28. januar jer je tog datuma 1981. godine za potpisivanje otvorena Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka - "Konvencija 108". 

Ova konvencija smatra se evropskim temeljom privatnosti i zaštite ličnih podataka, a trenutno je na snazi u 53 zemlje.