Šef delegacije EU u BiH

Satler traži da se Zakon o slobodi pristupa informacijama uskladi sa EU iako oba entiteta već imaju svoje zakone

  • Izvor: ATV
  • 14.07.2023. 11:53

Zakon o slobodi pristupa informacijama uskladiti sa EU, poručio je ovo između ostalog, u pismu Kolegiju Predstavničkog doma PS BiH i Kolegiju Doma naroda PSBiH, šef delegacije EU u BiH Johan Satler.

On je tako pozvao oba doma da osiguraju zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama u skladu sa međunarodnim standardima.

"U vezi sa Prijedlogom zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je Predstavnički dom usvojio u prvom čitanju 05. jula, ovom prilikom želim da ukažem koliko je važno osigurati da zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama bude u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima", rekao je Satler.

On navodi da je ovaj Zakon od značaja za ispunjavanje ključnog prioriteta broj 12 o garantovanju slobode izražavanja, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

"Takođe, moram podsjetiti na preporuke iz godišnjeg Izvještaja Evropske komisije za BiH u kontekstu paketa proširenja, kao i preporuke koje je dao relevantni Odbor i Pododbori predviđeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (pravosuđe, sloboda i sigurnost i reforma javne uprave), o potrebi da BiH usvoji zakone o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou, međusobno usklađene u cijeloj zemlji i usklađene sa relevantnim evropskim standardima i pravnom stečevinom EU", ističe Satler.

Međutim, Satler zaboravlja da i Republika Srpska i FBiH već imaju svoje zakone o slobodi pristupa informacijama.

Zakon iz Republike Srpske, obezbjeđuje veću transparentnost i odgovornost javnih organa.

Zakon iz Srpske, ima za cilj da se ustanovi da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro od vrijednosti i da javni pristup ovim informacijama promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, te da su ove informacije neophodne za demokratski process, kao i to, da se ustanovi da svako lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da objave informacije, te da se omogući svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu, i daje komentar na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.

Ovim zakonom se olakšava i promoviše, u najvećoj mjeri, i bez odlaganja, objavljivanje informacija koje se nalaze pod kontrolom javnog organa, po najnižoj prihvatljivoj cijeni.

Satler kaže da prethodno navedeni Prijedlog zakona ne uvažava preporuku koju su dali EU, OECD/SIGMA i TAIEX, u vezi uspostave efikasnog žalbenog mehanizma i funkcije nadzora.

"Najadekvatnije rješenje koje su predložile dvije misije nezavisnih eksperata TAIEX-a (2018. i 2022. godine), što je već dostavljeno nadležnim organima u BiH, bilo bi jačanje mandata Institucije ombudsmana BiH za ljudska prava (po uzoru na irski model), da postupa kao žalbeno (drugostepeno) tijelo, koje bi donosilo pravno obavezujuća rješenja umjesto neobavezujućih preporuka u vezi pitanja koja reguliše predmetni Prijedlog", kazao je Satler.

Osim toga, Institucija ombudsmana treba nastaviti štititi i promovisati slobodu pristupa informacijama, uključujući i kroz podnošenje relevantnih zakonskih inicijativa, predlaganjem konkretnih mjera, davanjem stručnih mišljenja, obukom uposlenika u institucijama BiH, te prikupljanjem i analizom statističkih podataka o primjeni ovoga zakona, navodi Satler.

Zakon Republike Srpske, kada je u pitanju ombudsman kaže:

- Ombudsman Republike srpske obavljaće svoje funcije u smislu ovog zakona, a u skladu sa njegovim mandatom i odgovornostima, kako je utvrđeno članom II. 1. Ustava Bosne i Hercegovine i Aneksom 6. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao i u skladu sa svim kasnije donesenim propisima koji regulišu njegovu nadležnost i odgovornost.

- U obavljanju funkcija u smislu ovog zakona, ombudsman Republike Srpske može inter alia da razmatra:

a) sačinjavanje i dostavljanje informacija, kao što su Vodiči i opšte preporuke za olakšavanje provođenja i upotrebe ovog zakona;

b) uključivanje u godišnji izvještaj posebnog dijela koji se odnosi na njegove aktivnosti u smislu ovog zakona, i

c) predlaganje instrukcija o primjeni ovog zakona svim nadležnim ministarstvima unutar Republike srpske, u saradnji sa institucijama ombudsmana BiH i FBiH.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: