Time je spriječeno otimanje nadležnosti Republike Srpske da reguliše imovinsko-pravne odnose nad nekretninama koje ne spadaju pod opšte dobro.

"Zakon o stvarnim pravima je ustvari krovni sistemski Zakon koji reguliše svojinsko pravne odnose koji su u nadležnosti Republike Srpske i shodno ustavu i Zakonu i BiH i Republike Srpske. Odluka Ustanog suda je konačno u saglasnosti sa Ustavom BIH i Republike Srpske", kaže Milimir Govedarica, pravobranilac Republike Srpske.

Bošnjački delegati su u svom zahtjevu kao argumente naveli da je državna imovina u isključivoj nadležnosti BiH, a u skladu sa nizom zakona koje je proglasio visoki predstavnik. Jedan od njih je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Odbijanje ovog zahtjeva je značajna stvar jer su na ovaj način pokušali da otmu nadležnosti Srpskoj i prenesu je na nivo BiH, poručuju pravnici. 

"Mene je to na neki način iznenadilo što je Ustavni sud donio jednu takvu odluku po pravu onako kako bi trebalo biti i u potpunosti u skladu sa članom III/1 Ustava BIH koji reguliše raspodjelu nadležnosti unutar BiH i odnos samih entiteta prema centralnim vlastima i organima na nivou BiH", kaže Matej Savić, profesor međunarodnog prava na FPN-u u Banjaluci.

Ustavni sud je potvrdio pravo Republike Srpske da reguliše pitanje društvene imovine, poručuje Snježana Novaković Bursać šef kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH. Ovo je, kaže, velika stvar za Srpsku. 

"Ona je značajna zato što potvrđuje pravo lokalnih zajednica, javnih ustanova i preduzeća da upravljaju, koriste i raspolažu nekadašnjom imovinom koja se u bivšoj Jugoslaviji proglašavala kao društvena i neosporno pravo Republike Srpske da se upiše na takvoj vrsti imovine", kaže Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

Ustavni sud u narednom periodu treba da odlučuje i o zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona o šumama. Sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske podnijelo je Apelaciju Ustavnom sudu tražeći ocjenu ustavnosti Zakona o šumama koje je Republika Srpska donijela 2020. godine.