Dio međunarodne zajednice započeo je pregovore oko uklanjanja Kristijana Šmita s pozicije, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora.
Ukoliko se plan, u čijem osmišljavanju učestvuju i Sjedinjene Američke Države, realizuje, Šmit bi trebao otići do kraja ove godine. Istovremeno se, kako saznaje Istraga.ba, razgovara i o njegovom "nasljedniku" koji bi bio prihvatljiv za sve zemlje članice PIC-a.
- U ovom trenutku postoje rasprave i da se Kancelarija visokog predstavnika iz Sarajeva izmjesti u Ženevu - kazali su izvori Istrage.
Istovremeno, dok traju razgovori o odlasku Kristijana Šmita, zvaničnici Zagreba nastoje ubijediti njemačkog diplomatu koji se predstavlja kao visoki predstavnik, da "nametne" odredbe Izbornog zakona BiH koje bi omogućile da Hrvati biraju svoj člana Predsjedništva.
Ruska Federacija obustavila finansiranje OHR-a
- U julu 2021. godine Ruska Federacija najavila je da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), a u februaru 2022. godine informisala je Kancelariju visokog predstavnika (OHR) da suspenduju svoje učešće u finansiranju OHR-a - saopšteno je u aprilu 2022. godine iz OHR-a.
Prema informacijama Istrage, i Ambasada SAD-a ove je godine kasnila sa uplatama tranši za finansiranje Ureda visokog predstavnika.
OHR se finansirao sredstvima koje su odobravale Еvropska unija (47,68 odsto), Sjedinjene Američke Države (22 odsto), Japan (10 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (6,69 odsto), Kanada (3,03 odsto), Organizacija islamske konferencije (2,5 odsto), Rusija (1,2 odsto), ostali (6,9 odsto).
Boravak Kristijana Šmita u BiH obilježen je sa mnogo kontroverznih odluka.
Šmit, koji nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, je na jedan dan suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi, bez potpisa bošnjačkog potpredsjednika Federacije BiH imenovao aktualni saziv Vlade Federacije BiH. Nekoliko mjeseci ranije, u izbornoj noći 2022. godine promijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH.
Neposredno prije "nametanja", u septembru 2022. godine, premijer Hrvatske Andrej Plenković priznao je da je Vlada Republike Hrvatske bila direktno uključena u pregovore sa Kristijanom Šmitom o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
- S Šmitom smo razgovarali mjesecima temeljno i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Šmita, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH - prenio je zvanični profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.
Uručeno mu odlikovanje
Kristijan Šmit je nosilac hrvatskog odlikovanja – Red Ante Starčevića.
- Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji spoljnopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Kristijan Šmit - pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego što je u januaru 2020. godine odličje predao ovom njemačkom političaru.
Ovo odličje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Kristijana Šmita i Harmuta Košika odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odličje je i službeno uručeno.
