BiH je dopustila da je ponižava opskurni strani zvaničnik i to mora hitno da se zaustavi. Pravnici upozoravaju da je crvena linija odavno pregažena zbog udara na Dejtonski sporazuma jer Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a što je neizostavna procedura. Prstom upiru i na nepravosnažnu presudu predsjedniku Srpske koja je izrečena po Šmitovoj nametnutoj odluci kao primjer najnezakonitije u skorijoj istoriji.
"Tu naročito mislim na ovo jedno izmišljeno ovlašćenje izmjene KZ-a BiH. I to način na koji je propisano, na koji je on uveo to krivično djelo je takođe jedno flagrantno kršenje osnovnih pravnih načela. On je krivično djelo uveo tako što je objavio na svojoj internet stranici, ne u Službenom glasniku“, poručuje advokat Nemanja Galić.
Nadležnost visokog predstavnika u BiH čak i kada je legitiman podrazumijeva isključivo održavanje kontakata sa potpisnicama Dejtona i nadziranje njegove primjene. Nipošto se tu, podvlače pravnici, ne ubrajaju bilo kakvi propisi koji nisu usvojeni u parlamentarnoj skupštini. Republika Srpska, niti ijedna druga potpisnica nikada za to nije dala saglasnost. Stoga je i sudski proces protiv predsjednika ništa više od teške povrede krivičnog prava.
"Tužilac je podnio optužnicu, odnosno sprovodio je propis koji je nelegalan, suprotan je propisima BiH. Pored toga, prije Dejtonskog sporazuma, prije Ustava, kod vas se prioritetno primjenjuje Еvropska konvencija. Еvropska konvencija to ne dopušta. Ali dok vi to dokažete ili dok se promijene okolnosti, mogu biti neprijatne posljedice“, smatra advokat Milenko Radić.
A tek bi mogle da uslijede ukoliko se konačno pokrene pitanje uloge Kristijana Šmita. Osim što je nelegitiman u BiH, prava je enigma i u Njemačkoj čiji je državljanin. Poslanička grupa AfD podnijela je njemačkom Bundestagu poslaničko pitanje o Šmitovoj ulozi u BiH. Jasno je i tamo upozoreno na kršenje međunarodnog prava i ozbiljna sumnja na ilegalno djelovanje u BiH.
