U Sudu BiH danas je počelo suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine počinjene nad hrvatskim ratnim zarobljenicima na području Bugojna 1993. godine.
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad takozvane Armije BiH.
Tužilaštvo BiH tereti Mlaću da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 zarobljenika koji će biti likvidirani.
U optužnici se navodi da je vojna policija 307. brigade odvela grupu zarobljenika prvo u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, dok su ostali odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u oktobru 1993. godine, prenosi Birn.
"Mlaćo je naredio da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju - u prostorije motela na Rostovu gdje je dolazio u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani", navodi se u optužnici.
Jedan zarobljenik na Rostovu je preminuo od premlaćivanja, a jedan je uspio da pobjegne prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja.
Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.
Tužilac Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na lični dnevnik optuženog u kojem se navodi da "zvanično ne smiju imati civilnih zarobljenika, a tajno da se ekstremni dio zarobljenih vojnika likvidira".
On je dodao da je u zabilješkama iz avgusta 1993. navedeno da se "ekstremni zarobljenici" izdvoje i eliminišu, te da nikom to ne prijavljuju.
Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno bezbjednosnih i tehničkih razloga.
Tužilac Vukojičić je rekao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno uticali na rad službe vojne bezbjednosti.
"Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa", rekao je tužilac, ukazujući na izjavu svjedoka da se "ništa nije moglo" bez Mlaće.
Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa takozvane Armije BiH da zarobljenici budu prebačeni u Zenicu.
"Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava", rekao je tužilac.
Optužnica tereti Cikotića i da je od septembra do decembra 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao "živi štit".
Prilikom tih radova, kako se navodi u optužnici, tri zatvorenika su poginula, a nekoliko je ranjeno.
Odbrane u ovoj fazi postupka neće iznositi uvodne riječi.
Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. april.
