Upozorenje o dramatičnom porastu broja migranata stiglo je i od ombudsmena za ljudska prava BiH. Strani državljani BiH uglavnom koriste za tranzit prema zemljama EU i u većini slučajeva riječ je o neregularnim migrantima, stoji u specijalnom izvještaju Ombudsmena BiH.
Tamo još stoji i da je, zaključno s 31. oktobrom 2018. godine, u BiH registrovano oko 22.000 stranih državljana. Nisu propustili i da ukažu na propuste BiH u suočavanju sa migrantskom krizom.
"Povećan i nekontrolisan ulazak stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu i kontinuitet tog procesa zahtijevaju obavezu dodatne mobilizacije materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa kojima Bosna i Hercegovina ne raspolaže.
Imajući u vidu svakodnevni rast broja migranata u Bosni i Hercegovini, neophodno je da nadležni organi preduzmu dodatne mjere na zaštiti državne granice Bosne i Hercegovine i posebno bezbjednosti građana Bosne i Hercegovine", poručili su u izvještaju Ombudsmena.
U Kancelariji ombudsmena saglasni da je žarište problema u Unsko-sanskom kantonu. Bez podrške organa vlasti BiH, situacija izmiče kontroli. Rješenje je neophodno što prije pronaći, poručuju i u Bihaću. Policajaca dovoljno nemaju, pa će u pomoć priskočiti i kolege iz Bužima i Cazina. Kažu, vrijeme je da se bh institucije konačno probude.
“Mislim da će povećani broj policijskih službenika na ulicama sigurno olakšati život građanima.”
“Mi nismo tražili migrante u Bihaću. Mi ne želimo migrante u Bihaću, ali već kada su oni tu, ne našom krivicom i u situaciji kada ne možemo ništa da uradimo, onda moramo da ih tretiramo na adekvatan način", kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
I dok u Bihaću traže neophodnu pomoć, Ombudsmani pojašnjavaju motive migracija. Kako kažu, riječ je o mješovitim migracijama. Motivi se preklapaju. Tako imamo strance koji su u potrazi za boljim uslovima života – ekonomske migrante i one koji traže utočište – lica pod međunarodnom pravnom zaštitom.
