Sav apsurd i sramoćenje bh. Suda i Tužilaštva stali su u završne riječi advokata predsjednika Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika. Prvi put se desilo da se u pravosudnoj instituciji iščekuje presuda za krivično djelo koje ne postoji ni u jednom zakonu.
Presedan je, upozorava branilac predsjednika Republike Srpske, da su sudije i tužioci u postupku dozvolile da se čak ni ne rukovode zakonom, već nelegitimnom naredbom Kristijana Šmita, koja je, da stvar bude gora, objavljena tek nakon što je predsjednik Republike potpisao ukaz zbog kojeg mu se sudi.
"Na dan 7. juli 2023. godine mi nemamo izmjene Krivičnog zakona koje su stupile na pravnu snagu, jer je prvi dan po objavljivanju 8. jul. Čak i da pretpostavimo da imamo izmjene KZ-a, a što osporavamo, tako da, po principu zabrane retroaktivnosti i principu zakonitosti, predsjednik ne može biti osuđen", kaže Goran Bubić, branilac predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
To što je pravosudna institucija pljunula na svako slovo Krivičnog zakona jasno dokazuje da izmišljeni proces ima isključivo politički cilj. Poražavajuće je i što su tužioci u pisanim završnim riječima priznali da su u postupku instrukcije dobijali od OHR-a. A koliko su sumanute govori činjenica da ih je OHR za prikupljanje dokaza upućivao na svoju veb-stranicu, umjesto kako to zakon nalaže - na originalne, validne i ovjerene dokumente. Na sve to, uslijedila je i odluka Šmita o poništavanju dva navodno sporna zakona koja su usvojena u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Treba podsjetiti da nikada nisu ni primijenjena.
"Osim toga, ako se tvrdi da je gospodin Šmit poništio odluke, a u optužnici tvrdi da je poništio, kakav mi onda imamo zakonodavni proces poslije 1. jula? Nemamo zakonodavnog postupka, onda u tom slučaju ukazi su na ništa", rekao je Bubić.
Krivini postupak kršen je čak i u slučaju v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, kojem tokom ispitivanja nije ni rečeno za šta se tereti. Da sve, ako može bude gore, po optužnici se naknadno tereti da je potpisao obrazac Službenog glasnika koji ne postoji.
"Niko nije provjeravao u Službenog glasniku zbog čega će njima te korice. a kad otvorite te korice, onda vidite da se tu nalazi a u skladu sa ISO standardima, šta su radnici SG radili, koliko sati su potrošili vremena, originalna dokumentacija koja to ima i zato se i zove zbirni izvještaj, a nikakav obrazac", rekao je Miljkan Pucar, branilac v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.
Simptomatično je, što su advokati i naveli u završnim riječima, da su Kristijan Šmit i američka ambasada javno komentarisali optužnicu prije nego što je i potvrđena u bh. Tužilaštvu. Jasno je postavljeno pitanje kako su za nju mjesec dana prije potvrđivanja mogli znati stranci. Napomenuto je i da Tužilaštvo nije dokazalo da je Kristijan Šmit legitimno izabran po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, na šta je odbrana sve vrijeme upozoravala. Sud BiH ima šansu da se u narednih šest dana vrati u zakonske okvire i proglasi nenadležnim. Izricanje presude za nepostojeće krivično djelo zakazao je za 26. februar.
