Sud BiH odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da se odredi pritvor optuženom ratnom komandantu Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifu Dudakoviću, saopšteno je iz Suda BiH.
Dudakovićev advokat je rekoa za N1 da je odbrana očekivala ovakvu odluku Suda BiH, navodeći da je Dudaković nevin.
Iz Suda BiH su naveli da su Atifu Dudakoviću na snazi mjere zabrane i to zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja, odnosno ograničava mu se kretanje na teritoriju BiH i zabranjuje putovanje izvan BiH, uz privremeno oduzimanje pasoša, zabranu izdavanja novih putnih isprava i zabranu korištenja lične karte za prelazak preko bh. granice.
Osim toga, Dudakoivću je zabranjeno sastajanje s određenim osobama, zabranjuje mu se kontaktiranje, uključujući i telefonski kontakt ili kontaktiranje preko posrednika, ili povezivanje na bilo koji način sa svjedocima navedenim u optužnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 10. oktobra 2018. godine, uključujući i približavanje svjedocima na udaljenosti od 100 metara. Optuženi ne smije kontaktirati ni sa predstavnicima printanih i elektronskih medija o činjenicama koje se odnose na krivični postupak, kao i javna obraćanja u vezi s ovim postupkom.
Podsjetmo, pritvor je predložen zbog nedavnog govora Dudakovića u sali sarajevske opštine Novi Grad kada je, povodom obilježavanja dana takozvane Armije RBiH, pričao o "bosanskom inatu", zločinima, genocidu, opominjao "dušmane" da "patriote i te kako sve pamte", pozivao Bošnjake "na jedinstvo i spremnost na odbranu države".
Tužilac Vedrana Mijović rekla je juče, obrazlažući prijedlog za pritvor, da je Dudaković prekršio mjere zabrane kontakta sa štampanim i elektronskim medijima i javno obraćanje u vezi sa predmetom.
Optužnica tereti Dudakovića i ostale za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni.
Tijela jednog broja žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za posmrtnim ostacima nekih od ubijenih još se traga.
Dio optužnice za Dudakovića odnosi se i na ratne zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području Bihaća i Cazina.
Suđenje Dudakoviću i još šesnaestorici pripadnika bošnjačke vojske za stravične zločine počinjene nad srpskim civilima i zarobljenicima u Zapadnoj Krajini 1995. godine pred Sudom BiH već nekoliko puta je prekidano, a kraj maratonskom procesu se ne nazire.
