"Kada to kažem, mislim, to je moja lična želja i lično zalaganje za nešto tako, a proizlazi iz opredjeljenja da su svi u Bosni i Hercegovini za evropski put. Po mom mišljenju, to treba iskoristiti. Mislim da se rijetko oko nečega slažemo svi, a oko ovoga, evropskog puta, smo saglasni i trebamo na tome raditi", naglasio je Radmanović.

Za razliku od evropskog puta, Radmanović poručuje da BiH “sačekati sa realizacijom NATO puta u ovoj fazi”.

"To bar, onako kako je u Republici Srpskoj zaključeno, nije vidljivo da će se uopšte ići prema NATO. Podsjećam da je rezolucija Narodne skupštine RS prošle godine usvojena i potpuno jasna. Radi se o vojnoj neutralnosti. Nema NATO. Ne samo NATO, nego nema ni drugih saveza na ovom prostoru. Nemoguće je sada insistirati na NATO putu na bazi nekih starih odluka od prije, evo, skoro deset godina, kada jedan entitet i jedan konstitutivni narod to neće. Dakle, to samo pravi probleme. Zato, kažem, sačekat će to", poručio je Radmanović za Anadoliju, prenosi N1.

Kada je u pitanju njegov potpis kao tadašnjeg člana Predsjedništva BiH za Akcioni plan za članstvo, on je, kako kaže Radmanović, vezan za odluku Predsjedništva BiH koju predsjedavajući potpisuje.

"Treba podsjetiti da sva tri glasa su jednaka, samo jedan potpisuje kao predsjedavajući, odnosno svakih osam mjeseci drugi. Nas tojica smo donijeli odluku o kandidaturi za MAP. Ja sam glasao za to jer je tada bio važeći stav Narodne skupštine RS da idemo u NATO. Smatrao sam da je obaveza svih izabranih, uključujući i one u Predsjedništvu BiH, da se ide u NATO. Nije to bila odluka Nebojše Radmanovića, nego svih u RS-u. Nažalost, neke na to treba podsjetiti jer je njima lakše da zaborave i kažu – ovoga (Radmanovića) napadajte. Jesam to potpisao. Jeste bio zaključak Predsjedništva BiH, ne odluka da se aplicira za Akcioni plan za članstvo, i jeste to bilo na bazi Deklaracije Narodne skupštine RS-a i Zakona o Oružanim snagama BiH. Sada se to promijenilo", poručio je Radmanović.

Pojašnjava kako je BiH ušla u “treću fazu od tragičnih događaja na ovom prostoru kada su u pitanju Oružane snage BiH”. Navodi kako je prva faza bila od 1995. i završetka rata do 2005. godine i dodaje:

"Tada je imao svako svoju vojsku, svoj put. A, onda se poslije toga ušlo u formiranje zajedničkih Oružanih snaga BiH i uz opredjeljenje svih da se ide prema NATO savezu. I to je trajalo sve do prošle godine, kada je RS promijenila svoj stav i zauzela stav o neutralnosti. Sada se toga treba pridržavati. Sada bi se svi nekako trebali dogovoriti šta se dešava ubuduće. Jer je jasno da su dva naroda u BiH za NATO, žele što je moguće prije to. Iako za to ‘što je moguće prije’ nema uslova, a jedan narod ne želi nikako. Tu se nešto mora usaglasiti i to će biti vrlo teško i vrlo sporo", kaže on.

Zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma PS BiH naglašava i kako će odnosi BiH sa Kosovom, a posebno kada je u pitanju priznanje na kojem oni insistiraju, ići teško.

"Treba podsjetiti da je za priznavanje potreban sporazum koji usvaja Predsjedništvo BiH. Nemoguće je u ovom momentu reći da će srpski član Predsjedništva BiH, ko god bio, to podržati. Sada je Milorad Dodik, ali bio je Mladen Ivanić, bio sam ja, Borislav Paravac i niko se nije opredijelio na priznavanje Kosova. To je jednostavno veza RS sa Srbijom i mi razmišljamo o tome. Za nas je Kosovo i dalje dio Republike Srbije i zato ne priznamo to samoproglašeno otcjepljenje. I, prirodno, to pravi probleme. Sličnosti ima sa prethodnim stavovima, o NATO. Dakle, dva naroda bi prihvatila to, a jedan nije za. Ali, to je Bosna i Hercegovina. Moramo se oko toga dogovarati. Trenutno se ne možemo dogovoriti oko priznavanja", istakao je Radmanović.

Nakon konstituisanja novog saziva Predstavničkog doma Paralmentarne skupštine BiH početkom ovog mjeseca, odnosno preuzimanja mandata novih poslanika te izbora novog Kolegija, Radmanović kaže kako se nastavlja sa neophodnim procesima.

"Pored stvari koje su, da tako kažem, tehnika, koje treba da se dese već na prvom zasjedanju, za što se pripremamo je formiranje šest komisija koje ima Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, formiranje klubova, da znamo kako će sve to funkcionisati. To je nužno da bismo ušli redovno u poslovničku proceduru i došli do prvog ključnog pitanja, a to je izbor predsjedavajućeg i članova Savejta ministara BiH. Prirodno, to ne zavisi samo od poslanika", kaže Radmanović.

Prijedlog o predsjedavajućem Savjeta ministara BiH mora doći iz Predsjedništva BiH koje imenuje predsjedavajućeg Savejta ministara BiH, a onada ide u Predstavnički dom na potvrđivanje. Takav rad, cijeni, prati ono što je ugrađeno i u Dejtonski mirovni sporazum i u njegov Aneks 4, odnosno Ustav BiH, i ono što je evropsko pravo, odnosno ljudska prava, a to je ravnopravnost.