"Ne mislim na ljude koji su trenutno u BiH, već i na one koji su dugo godina ovdje i koji su, pokušavajući da dokažu uspješnost svog projekta, mnoge stvari lomili preko koljena, formirali institucije mimo Ustava i davali im ovlaštenja i pravo da se ponašaju i donose odluke onako kako oni misle da treba i sada je to dostiglo vrhunac", rekao je Tegeltija za "Nezavisne novine".

On je istakao da je problem u tome što međunarodna zajednica nije spremna da kaže da su neke reforme, poput reforme pravosuđa, bile neuspješne, te da ne želi da razgovara o tim stvarima u globalu, već samo u pojedinačnim dijelovima.

Prema njegovim riječima, kako će BiH funkcionisati, to treba da zavisi od onih koji žive u BiH i treba da je urede na način da svi budu zadovoljni.

Tegeltija je rekao da je uslov za normalan rad predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama povlačenje odluke visokog predstavnika koja se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

On je ukazao da postoje najave da će sudski progoniti predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva za ono što su uradili u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"To se ne može tretirati nikako drugačije nego kao vrsta pritiska. Moramo se vratiti na početak, sjesti i dogovoriti se šta nam treba", istakao je Tegeltija.

On je naveo da političko Sarajevo čeka da rješenje nametne međunarodna zajednica koja u principu nameće samo ona rješenja koja odgovaraju političkom Sarajevu.

"Mene brine to što veliki broj predstavnika međunarodne zajednice nije spreman da razgovara i njihovo obrazloženje, kada kažemo da nešto nije u redu, jeste da kažu `Ne možemo o tome razgovarati, ne žele Bošnjaci o tome`. Bilo kada u ovoj zemlji moraće doći do konsenzusa ljudi koji žive na ovim prostorima. Svi skupa moramo razgovarati", rekao je Tegeltija.

On je naveo da je Republika Srpska najupornija u tome da se razgovara, a da su i Hrvati zainteresovani za nekoliko oblasti da se usaglase, "a sa druge strane bošnjački političari ne želi ni o čemu da razgovaraju, već žele da zadrže status kvo.

Tegeltija je ocijenio da će biti izmjena Izbornog zakona, navodeći da mu je u razgovorima sa pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice rečeno da su poslije dogovora o izborima u Mostaru dogovorene izmjene ovog zakona i da se to neće odmah usvajati u tom prvom koraku, već da će se naknadno riješiti.

"Ukoliko eventualno ne bi došlo do izmjene izbornog zakonodavstva, realno je i moglo bi se desiti da Hrvati bojkotuju izbore. Ukoliko to uradi hrvatska strana, ne vidim razlog da se izbori održe", dodao je Tegeltija.

Kada je riječ o radu Savjeta ministara, Tegeltija je istakao da je preduslov za to da on počne da radi na način kako se od njega očekuje povlačenje odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te dodao da će odluke koje budu nakon toga eventualno donošene zavisiti od unutrašnjih odnosa.

"Ta odluka mora biti uklonjena iz pravnog sistema BiH, a način na koji će oni to raditi nama nije važan. Ona je u pravnom sistemu mimo svih pravila i normi i oni koji su omogućili da to dođe u pravni sistem neka odluče kako će je ukloniti", poručio je Tegeltija.

Komentarišući činjenicu da BiH i u 2022. godinu ulazi bez budžeta, Tegeltija je rekao da je najproblematičnija stvar, ukoliko ne bude budžeta za ovu godinu, da će plate zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH ostati na istom nivou.

"Bez budžeta nećemo moći pomoći ni zdravstvenom sektoru, jer smo mi 2020. godini obezbijedili oko 40 miliona direktne podrške zdravstvenom sektoru i taj novac neće nestati, biće višak prihoda, ali budžet je planski dokument za jednu godinu i mnogim budžetskim korisnicima taj novac je potreban u tom trenutku", pojasnio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je ukazao da je evidentan rast indirektnih, ali i direktnih poreza rezultat povećanje privredne aktivnosti.

"Ekonomska situacija u 2021. godini je dobra i svi ključni makroekonomski parametri su pozitivni ako ih poredimo sa 2020. godinom i to je bilo realno očekivati, jer smo u toj godini imali šest mjeseci zaključan sistem. Ali u mnogim segmentima makroekonomski pokazatelji za 2021. su bolji nego za 2019, koja je u mnogim segmentima bila rekordna", naveo je Tegeltija.

On je dodao da je to znak da je ekonomija globalna, pa tako i u BiH, prevladala najlošije strane pandemije i treba očekivati da u 2022. godini nastavi da raste.

"Naravno, postoji strah od inflacije i rasta cijena energenata. Ako inflacija uzme velikog maha, moraju se povlačiti drugi potezi", dodao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji minimum političke saglasnosti da BiH mijenja mjesto i ulogu Centralne banke koja može dati veći doprinos ukupnoj ekonomskoj situaciji, ali je za to potreban konsenzus.