"Poštovanje. Pravni sam nasljednik imanja u FBiH, opština Bihać, nadomak Kulen Vakufa. Tamo više ne živi niko od Srba. Domaći muslimani su vrlo aktivni u sječi šume. Svake godine se okupljamo za Preobraženje na našem groblju. Tada i obilazimo imanja. Sve što je dostupno je posječeno. Bez straha i bez stida sijeku naše šume, gajeve. Niko ih ne sprečava u tome. Šta se da napraviti?"
Tako glasi samo jedan među hiljadama i-mejlova koji su u proteklim godinama stigli na adrese kancelarija za pružanje pravne pomoći koje stoje na raspolaganju mnogobrojnim Srbima koji su tokom sukoba devedesetih godina prošlog vijeka protjerani sa ognjišta, a koja su, iz ovog ili onog razloga, u raspodjeli teritorije ostala u granicama FBiH.
Ratni vihor ugasio je mnoga ognjišta. Hiljade duša sa teritorije današnje FBiH moralo je da napusti rodnu grudu. Mnogi, osim onog što su tad imali na sebi i u pokojoj vrećici, nisu ništa više ni ponijeli sa sobom, a iza njih je ostajalo sve što su počesto i generacije s mukom stvarale - kuće, okućnice, stoka, bašte, izvori, voćnjaci, šume koje su nemilice počeli da sijeku kao da su njihove. A nisu.
Na udaru
U FBiH je živjelo, prema podacima Odbora za zaštitu Srba u Federaciji, 542.889 Srba i bili su većinski narod na 32,2 odsto teritorije, a danas su na nivou statističke greške.
Vlasništvo nad imovinom u FBiH ima, prema procjenama, oko 400.000 Srba, ali je veliki broj njih već preminuo, a u znatnom broju slučajeva nisu urađene ni ostavinske rasprave.
Razmjere tog problema isplivale su na vidjelo kada je FBiH prije nekoliko godina počela sa harmonizacijom zemljišno-knjižnih listova, a zauzeli su stav da, za razliku od prakse u Republici Srpske, ne praktikuju slanje ni poziva svakom upisanom vlasniku i posjedniku da bi zaštitio prava te bio upisan u evidenciji, već broj parcele objavljuju u službenim glasnicima. To je bio okidač za Srpsku i Srbiju da se udruže i pokušaju da što više stvarnih vlasnika to i ostane nakon novih upisa u vremenu kada u FBiH rade na ujednačavanju zemljišne knjige i katastra.
Iz Srpske i Srbije je upozoravano da u FBiH ujednačavaju zemljišne knjige (gruntovnice) i katastar. U tom postupku Srbi mogu ostati bez imovine jer se ne poklapaju podaci gruntovnice i katastra. Takođe, postoji mogućnost da Srbi ostanu bez zemlje ukoliko neko drugi koristi njihovu zemlju više od 20 godina, a oni nisu dali saglasnost za korišćenje njihove zemlje.
Uz to, pozivali su sve koji imaju zemlju u FBiH da im se jave kako bi dobili besplatnu pravnu pomoć i zaštitili svoju imovinu.
Veliki broj Srba, koji su nekada živjeli u FBiH, a danas su rasuti po svijetu, pokreće aktivnosti da bi sačuvao svoja imanja, kuće, šume i njive u tom dijelu BiH.
Međutim, iz Odbora su ponovo ovog mjeseca upozorili da obespravljeni Srbi u FBiH nemaju pravnu mogućnost da zaštite imovinu pa su, osim kuća i objekata, izgubili i šumu koju Bošnjaci bespravno eksploatišu i to već decenijama. Neke procjene govore o milionima i milionima maraka koji su zarađeni po tom osnovu.
Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović naveo je da se šuma bespravno siječe masovno i na području Bihaća i Ozrena, gdje je posječeno čak i više od 300 hektara, kao i Petrovca, Livna, u mjestima oko Sarajeva i Zenice.
"U Zenici ima čovjek kojem je isječena šuma na površini od 70 dunuma. Čovjek plače. Vratio se, živi u šupi, a od šume, da mu je nisu isjekli, mogao je kuću napraviti", istakao je Radanović i dodao da im stalno stižu dopisi i prijave Srba koji su napustili svoja imanja.
Sve što je moglo, posječeno je na području Ilijaša, Nišićke visoravni, na području Hadžića, prema Bradini, a zabilježeni su i slučajevi gdje su Srbi bili primorani da za male pare prodaju šumu i kompletna imanja jer bi svakako ostali bez toga.
Nerijetko se dešava da Srbi, kada dođu na groblje gdje im počivaju roditelji i drugi članovi porodica, gledaju kako im šumu izvlače, ali zbog straha ne smiju da reaguju.
"Šuma se masovno siječe, imali smo dosta imovinsko-pravnih zahtjeva da se šuma i zemlja zaštiti. U FBiH ne postoji srpsko imanje da nije uzurpirano. Ako nisu mogli uzeti kroz papire, da otmu kroz izlaganja, to su isjekli i uništili", kategoričan je Radanović.
Ukoliko Srbi policiji prijave bespravnu sječu šume, navodi, samo bivaju više maltretirani.
"Svake sedmice ih pozivaju da daju izjave o tome kada su primijetili da se šuma siječe, na koga sumnjaju i tome nema kraja, a nikada niko ne odgovara za to. Oni to i rade u dogovoru sa šumarima, jer šumari znaju gdje Srbi rijetko dolaze i oni ih pošalju u to područje da sijeku", rekao je Radanović.
Privatne šume u vlasništvu Srba su bespravno sječene širom FBiH. Prema podacima do kojih je došao "Glas Srpske", takvi slučajevi su zabilježeni na Ozrenu, odnosno u opštinama Zavidovići, Maglaj i Lukavac, a često se to na djelu vidi i na području Konjica te u katastarskim opštinama na području Bihaća.
Na području Banovića sječeno je u srpskim selima Lozna i Seona, u opštini Kakanj, bez saglasnosti vlasnika, sječeno je u katastarskim opštinama među kojima su Dračići, Saranovići, Viduša, Mioči. Slična situacija je bila i u travničkim naseljima Varošluk, Zaselje i Orlice.
"Gledamo i dalje masovnu uzurpaciju imovine izbjeglih Srba na teritoriji Federacije", zaključio je Radanović.
Strah
Osim što strahuju za ognjišta, iako su mnogi nove domove svili daleko od rodnog kraja, mahom jer nisu imali uslova za život dostojan čovjeka u FBiH, i danas strahuju i za sebe, ne želeći javno da pričaju o stvarima sa kojima se muče.
Šume su jedna od njih
"Prijavljivao sam sve nadležnima u opštini kojoj pripada moja parcela, ali ništa se nije desilo. Star sam 69 godina i godinama živim u Sloveniji. Naslijedio sam oko 12 hektara zemljišta. Imao sam velikih problema u vezi sa sječom šume koje sam vlasnik. To traje. Nema načina da se to spriječi. Isto je i sa poljoprivrednim zemljištem. Hvala za i-mejl. Lijep pozdrav i molim Vas ne navodite moje ime i prezime kako ne bih imao još problema kada dođem u zavičaj, gdje ni ognjišta više nema. Sve je uništeno 1994. i 1995. godine", istakao je čovjek koji želi da zaštiti blago koje ima u FBiH iako godinama živi u Sloveniji.
Mnogi se, s druge strane, nisu nikada vratili tamo gdje su napravili prve korake upravo iz straha, ali i zbog činjenice da nisu mogli od ruine ponovo da prave dom jer za njih nije bilo i nema posla u FBiH.
Upućeni tvrde da, osim uglavnom u Kantonu deset, odnosno Livanjskom, nema uslova za održiv povratak i da je to zapravo od početka bio cilj - da se Srbi ne vrate na ognjišta, da ista prekrije korov, a zemlju i šume prisvoji bilo ko drugi samo ne oni, čak i u slučajevima postojanja dokaza o vlasništvu.
Da je to tako, za "Glas" ističe i Mile Marčeta koji je predsjednik Udruženja protjeranih građana opštine Drvar "Održivi povratak".
"Poslije svakog rata nastrada šuma i siromah. Došli su, napravili su pilana koliko hoćeš, rade i ne može im se niko suprotstaviti, a zakoni se ne poštuju. Možda i dva puta više sijeku od onoga za šta postoji osnova", rekao je Marčeta tvrdeći da je svojevremeno i visoki predstavnik za BiH Pedi Еšdaun hodao tim šumama i obilazio šumska gazdinstva.
Srpskog naroda u FBiH, dodaje, nema jer nema gdje da se zaposli pošto su sve drugi okupirali i zloupotrebljavaju šumu "do bola".
"A šuma sa ovih naših prostora je bila glavni resurs koji je stvarao, davao. Ljudi su to štitili, čuvali, a danas nema ni inspektora niti bilo ko pita šta je sa sječom šuma. Jednostavno, što bi kad je srpska. Ako se ovim tempom nastavi i ako se ne bude strogo prišlo tome, imaćemo šume zlo", istakao je Marčeta.
Ne ulaže se ni u puteve. Dokaz je, ukazuje, onaj koji povezuje Drvar i Istočni Drvar.
"Govore o jedinstvenoj BiH, da nema granica, da ovo i ono. Svi su oni došli do granice sa Republikom Srpskom i neće da ulože feninga tamo gdje je srpska većina. Ni vlade ni šumska gazdinstva, a najtragičnija je činjenica da su i potkupili naših ljudi i opet rade šta hoće. Ne znam šta više da kažem kao čovjek koji je duže od 30 godina u nevladinom sektoru", zaključio je Marčeta.
Dosta problema je, prema svjedočenjima i zapisima, bilo na području Ozrena. Sada ih je, barem kada je riječ o pojedinim dijelovima, daleko, daleko manje.
"Imamo nekih dojava da pojedinci ulaze iz pravca Zavidovića, ali to još nije provjerena informacija o sječi šume koja je posebno bila intenzivna u prvim poslijeratnim godinama. Sjeklo se gdje god je moglo", istakao je za "Glas" Lazo Tripunović, predstavnik Zavičajnog udruženja mještana Gornja Brijesnica koje okuplja raseljene Srbe sa tog područja.
Jedan od razloga za daleko bolju današnju situaciju kada je u pitanju sječa, on vidi i u činjenici da su Srbi češće na nekadašnjim ognjištima na Ozrenu.
"I ovom prilikom pozivamo sve one koji imaju gdje da se vrate i šta da obilaze da barem češće dolaze da bi i na taj način spriječili da im imanja zarastaju, a šume bespravno siječe neko treći", istakao je Tripunović.
Poziv u pomoć
O stotinama primjera gdje su šume i pašnjaci u vlasništvu izbjeglih i raseljenih Srba u FBiH upisani kao vlasništvo opštine, svjedoče pozivi i dopisi koje oni sa pravom vlasništva šalju, između ostalog, na adrese šest kancelarija za pružanje pomoći i dvije koje su uspostavljene u Beogradu i Novom Sadu.
Cilj je poučavanje o postupku registracije nekretnina u FBiH, odnosno informisanje o postupku uspostavljanja ili zamjene zemljišnoknjižnih uložaka na teritoriji FBiH, kao i zaštita imovinskopravnih interesa i evidentiranje eventualne zloupotrebe srpske imovine u FBiH.
Stranke im se, prema ranijim navodima, najčešće obraćaju radi pružanja opštih informacija o uspostavljanju i zamjeni zemljišne knjige, zamjeni katastarskih evidencija, radi pravnih savjeta u vezi sa započinjanjem ostavinskih postupaka i poučavanja o pravima koja se upisuju u zemljišnu knjigu i u katastar.
Svojevremeno su iz Kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći koja je smještena u Istočnom Sarajevu istakli da su upoznati sa problemima Srba koji imaju nepokretnosti u FBiH kao što su bespravna sječa šume, nezakonita uzurpacija imovine, ometanje posjeda, te još nevraćeni vojni i civilni stanovi.
"Pozivamo Srbe koji imaju zemlju u FBiH (kuće, njive, šume, pašnjake, voćnjake, livade ili drugo zemljište) da pošalju molbu za pomoć ili da se jave na telefone kako bi dobili besplatnu pravnu pomoć i zaštitili svoju imovinu", pisalo je u jednom od poziva iz Srpske i Srbije svim Srbima koji vuku korijene iz današnje FBiH.
Smeće i otpad
Poruke koje su stizale kancelarijama za pružanje pravne pomoći otkrivaju mnogo toga. Među njima je i ona sa prostora Srbije u kojoj je istaknuto da je u to vrijeme u Bihaću bio u toku ostavinski postupak.
"Moja kuća, koja je bila izgrađena pred rat, porušena je, a kada sam došao u rodni kraj, moja parcela je bila zatrpana smećem i kojekakvim otpadom. I zna se ko je to ostavio, ali", pisalo je u jednoj poruci Dragana M. koji od 1995. godine živi u Novom Sadu.
Smetaju i spomenici
Đorđe Radanović je svojevremeno upozoravao da su Srbi izbjegli sa područja FBiH, pored krajiških, prognanih iz Hrvatske, najveći stradalnici ratova na teritoriji bivše Jugoslavije. On je naveo da u FBiH postoje 163 naselja koja su 1991. godine bila čisto srpska, a koja su potpuno srušena do te mjere da kamen na kamenu nije ostao.
"Imamo crkve koje ni dan-danas nisu obnovljene, poput one u selu Vrelo pored Cazina. Suočeni smo sa rušenjem grobalja, spomenika. Еvidentirani su i napadi na objekte SPC, naročito na području Sarajevskog kantona. Imali smo i napade na Srbe tokom obilježavanja pravoslavnih praznika, od kojih i onaj tokom proslave Ilindana u Požarnici kod Tuzle, kada je lokalni musliman pucao u vazduh i pobjegao", naveo je Radanović uz opasku da sva srpska djeca u FBiH ne mogu da uče ni ćirilicu.
.webp)
