Predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih Živadin Jovanović rekao je da je takozvana međunarodna zajednica, a unutar nje posebno Njemačka ponajviše odgovorna za haotično stanje u BiH, te da ne čudi što je sa germanskog područja bilo najviše visokih predstavnika u BiH, koji su ranije bar bili imenovani u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, odlukom Savjeta bezbjednosti UN, dok je sadašnji njemački predstavnik poslat da praktično gazi Dejton.
Jovanović je izjavio Srni da, ako u takozvanoj međunarodnoj zajednici govore o nefunkcionalnosti BiH, onda je to rezultat njihovog arbitražnog i ponašanja izvan svih principa, svih normi, a prije svega onog koje nema nikakve veze sa onim što je predviđeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
On je napomenuo da to prirodno izaziva zabrinutost, ali da, jednostavno, "visoki predstavnik" nije ključ rješavanja bilo čega.
"On je tamo postavljen da promoviše geopolitiku ekspanzije Zapada, odnosno u ovom konkretnom slučaju geopolitiku ekspanzije Njemačke na Balkanu - ekspanziju i vlast nad BiH“, ukazao je Jovanović.
Rekao je da je sadašnji njemački predstavnik Kristijan Šmit, koga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, jednostavno poslat da rukovodi BiH, da gazi Dejtonski mirovni sporazum.
Jovanović je naglasio da je to postavljanje Šmita eklatantan primjer najgrubljeg, drastičnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih osnovnih principa međunarodnih odnosa, uključujući i Povelju UN, koja, kako je podsjetio, predviđa jedan postupak.
"Taj postupak imenovanja visokog predstavnika nije ispoštovan, on je prekršen. Oni raniji su bar postavljeni u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom uz odobrenje, ovlaštenje, odluku Savjeta bezbjednosti UN. Sadašnji njemački predstavnik je jednostavno poslat da rukovodi BiH, da praktično gazi Dejtonski sporazum i zato, praktično nikom ne odgovara, jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti“, istakao je Jovanović.
On je rekao da se Zapad od kraja Hladnog rata ponaša kao pobjednik i prisvaja sebi pravo da interveniše u unutrašnje poslove bilo koje zemlje i regiona, jednostavno ne priznajući nikakve norme međunarodnog prava, čak ni povelju UN i odluke Savjeta bezbijednosti UN, niti međunarodne ugovore, a da je to do punog izražaja došlo u fazi primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Dejtonski sporazum je kao međunarodni jedan ugovor registrovan u Savjetu bezbjednosti UN i predstavlja integralni dio međunarodnog prava. Problem je što su i oni koji su učestvovali u stvaranju Dejtonskog sporazuma praktično odmah nakon njegovog potpisivanja počeli da ga revidiraju. To znači da se oni ponašaju samo kako im u određenom trenutku odgovara“, napomenuo je Jovanović.
On je podsjetio da je najobimnija i najsuštinskija revizija Dejtonskog mirovnog sporazuma izvršena 1997. godine na bonskoj konferenciji kojom je predsjedavao njemački ministar Klaus Kinkel, kada je usvojen najobimniji od svih dokumenata koji su usvojeni i na Savjetu za sprovođenje mira.
"Održano je na desetine sjednica za primjenu mira i nijedan dokumenat nije tako dug i tako detaljan kao taj iz Bona koji je usvojen pod predsjedavanjem Njemačke i on oslikava prije svega njemačke interese u cjelini na Balkanu, a posebno u BiH, ali vodi računa i o interesima Zapada u cjelini. On je slika i prilika njemačke geopolitike ekspanzije na Balkan“, rekao je Jovanović.
Ukazao je da je tada izvršena kardinalna revizija Dejtonskog mirovnog sporazuma koji predviđa da se sve u BiH od 1995. na dalje rješava dogovorom tri ravnopravna konstitutivna naroda i dva ravnopravna entiteta.
"Umjesto da se rješava na bazi konsenzusa i dogovora, bonskim principima je uspostavljena vlast nad svima, data su ovlaštenja visokom predstavniku koja su sasvim suprotna - da se on može miješati u sve i svašta, uključujući i u pitanja koja se tiču ustavnog uređenja. Znači, apsolutno je postavljen kao autoritet iznad bilo kog naroda i bilo kog entiteta u BiH“, rekao je Jovanović.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je u autorskom tekstu da nijedna država nema pravo da iz bilo kog razloga interveniše, neposredno ili posredno, u unutrašnje ili spoljne poslove neke druge države, jer je to suprotno međunarodnom pravu.
Pozivajući se na Deklaraciju o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji država u skladu sa Poveljom UN, Dodik je ocijenio da nijedna država ne može da primijeni, niti da podrži upotrebu ekonomske ili političke mjere da bi prisilila neku drugu zemlju da joj se "potčini u vršenju njenih suverenih prava ili da dobije od nje koristi bilo koje vrste".
"Upotreba sile s ciljem lišavanja naroda njihovog nacionalnog identiteta predstavlja kršenje njihovih neotuđivih prava i principa neintervencije“, poručio je Dodik.
