Alija Izetbegović, osnivač SDA i bivši član Predsjedništva BiH umro je prije 17 godina u Sarajevu.
Rođen je u Šamcu 1925 godine u trgovačkoj porodici. Odrastao u Sarajevu i tamo diplomirao pravo. Suđeno mu kao pripadniku "Mladih muslimana" orgnizacije koja se zalagala za stvaranje jedne velike islamske države. Islamsku deklaraciju koja je u Hagu proglašena kao platforma bošnjačkog fundamentalizma napisao je 1983. godine zbog čega je bio osuđen na 14 godina zatvora, ali je izašao poslije nepunih šest. Peticiju za puštanje Izetbegovića iz zatvora potpisao je i lider radikala Vojislav Šešelj.
Političku karijeru počinje 1990. godine kao osnivač i lider SDA, nacionalne stranke Bošnjaka. "Voleo bih da je Bosna muslimanska ali je ona ipak i srpska i hrvatska. A Srbi i Hrvati su kao sirće i ulje, pa ako ih želite sastaviti morate ih stalno mućkati!", rekao je Izetbegović, pošto je stao na čelo stranke. Godinu dana kasnije postaje predsednik predsedništva BiH.
Smrt ga spasila od Haga
Haški tribunal na dan njegove sahrane objelodanio je vijest da je Izetbegović bio pod ratnom istragom sve do svoje smrti.
"Izetbegović je bio jedan od osumnjičenih i protiv njega je bila u toku istraga. Zbog njegove smrti, istraga je obustavljena", rekla je tada Florens Artmanova na konferenciji za novinare u Haškom tribunalu.
Ona tada nije precizirala za šta je Izetbegović bio osumnjičen i rekla je da ne može da objelodani pojedinosti iz istrage, što nije učinjeno do dana današnjeg.