Borci za "džihad". Vehabijski pokret. Simpatizeri terorističke organizacije. Islamska država, tzv. ISIL. Radikalizam. I sve ovo već godinama živi u BiH.
Zvanični podaci govore da je veliki broj lica, samostalno ili čak sa porodicama otišao na sirijsko ratište.
Tamo su se borili za "džihad". Desetine lica i danas se nalazi tamo. Neki su se vratili, a za krivično djelo odlaska na strano ratište, osuđeni su na minimalne kazne zavora.
Pokušaj resocijalizacije, ostao je uglavnom na pokušaju. Povratnici sa sirijskog ratišta pod budnim su okom bezbjednosnih agencija.
Dosije je u posijedu dokumenta bezbjednosnih struktura Republike Srpske.
Prema raspoloživim podacima koji su dostavljeni od strane bezbjednosnih agencija, više desetina državljana BiH se nalazilo u kampovima ili zatvorima u Siriji, Iraku i Turskoj, gdje čekaju povratak u BiH. Nakon invazije Turske na sirijsku teritoriju koja je bila pod kontrolom kurdskih oružanih formacija, jedan broj kampova je raspušten ili premješten, tako da je vjerovatno izgubljena kontrola i nad jednim brojem zatvorenika iz BiH.
Na terenu su prikupljene informacije koje govore da najveći broj bosanskohercegovačkih selefija je iz BiH u Siriju otišao na identičan način redovnim avionskim linijama na relaciji Sarajevo-Istanbul.
Od Istanbula su se koristile dvije rute i to jedna je bila let iz Istanbula u Hatau na jugoistoku Turkse, a odatle kopnenim putem preko Kilisa do sirijskog gradića Azaz. I druga, let iz Istanbula u Gaziantepu na jugu Turske, a odatle kopnenim putem preko Antakije u sirijski gradić BAB AL Hawa.
GALIJAŠEVIĆ: ODAKLE BIH NOVAC?
"Sada kad posmatramo odgovore koji su se postavili za odlaske na strana ratišta, mi ustvari nemamo odgovore na pitanje zašto su i kako su organizovane grupe ljudi koji nemaju znanje ni arapskog jezika ni koji imaju dovoljno novca da odlaze organizovano iz BiH na ratište", rekao je Dževad Galijašević, stručnjak za bezbjednost.
Postavlja se pitanje kako su oni koristili aerodrome, ko su bile grupe za prihvat?
"Govorimo o teroritsičkim grupama o priključenju terorističkim organizacijama, a da OBA nije dala odgovor na pitanje kako je moglo bez znanja OBA-e da 500 ljudi ode iz zemlje, da oni budu u evidencijama te službe kao izvori terotističke prijetnje, a da istovremeno, mirno ih pustite da mirno odu uhodanim kanalima na strana ratišta", rekao je Galijašević.
Ono što je poznato je da državljani BiH koji su otišli na sirijsko ratište, to su uradili svojevoljno. Motiv je ideološko-vjerske prirode.
Zbog dominantne ideološko-vjerske motivacije, koja ih je opredijelila na pridruživanje terorističkim organizacijama i odlasku u "džihad", a nakon povratka u BiH, sasvim sigurno predstavljaju značajnu potencijalnu bezbjednosnu prijetnju, tim prije što su izostale adekvatne mjere resocijalizacije, ali i stroža kaznena politika.
Analizom podataka o odlascima u Siriju BiH državljana primijećeno je da su u "džihad" uglavnom otišla lica koja su od ranije bila poznata i evidentirana po svojim ekstremističkim stavovima. Broj odlazaka smanjen je 2016. godine. Pretpostavlja se da je uzrok otežan odlazak u Siriju. Možda je smanjen odlazak u Siriju, ali je sve veći broj odlazaka na Ukrajinsko ratište.
OKO 200 BIH DRŽAVNJANA NA RATIŠTU
"Oko 100 ljudi je poginulo u Siriji, ali da je 200 ljudi još uvijek tamo. Ako pogledamo i najnoviji izvještaj Savjeta bezbjednosti UN-a pokreće pitanje sankcionisanja terorizma, vidjećemo Nusreta Imamovića na nekoj 80. stranici tog izvještaja i danas. Vidjećemo da on ima dva pasoša da su njihovi serijski brojevi gotovo identični. Da ih razlikuje samo jedna nula viška u sredini drugog pasoša, da je ideniteta njegov u jednom 71. godište, a u drugom je 77. godište. Ali da je u svakom slučaju Nusret Imamović", kaže Galijašević.
"Ne smijemo zanemariti ni sirijsko ratište koje se pod komandom Nusreta Imamovića tamo nalazi oko 100 njegovih boraca. Oni koji su do sada ratovali, po povratku u zemlju bili su podvrgnuti toj tzv. resocijalizaicji", rekao je Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjedosnih nauka Univerziteta u Banjaluci.
On ističe da politika BiH pravosuđa nije dala neke kvalitetne rezultate te da je bila veoma blaga.
Naime, povratnici sa ratišta gdje su se borili za najpoznatije terorističke organizacije što Alkaida i tzv. islamska organizacija sigurno jesu. Bili su osuđeni uglavnom godinu dana zatvora, a ta kazna se mogla novcem otkupiti. I šta smo onda postigli. Srećom nije bilo terorističkih napada", rekao je Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjedosnih nauka Univerziteta u Banjaluci.
Ono što je još veći problem u BiH je da ne postoji jedinstven registar osoba koje su učestvovale na stranim ratištima. Prema operativnim saznanjima koja nisu u potpunosti provjerena, sumnja se da je u Siriji od početka izbijanja sukona na sirijsko-iračkom ratištu, učesvovalo ukupno 348 odraslih osoba, od čega 87 žena.
Bezbjednosne agencije u BiH raspolažu donekle različitim podacima o broju lica iz BiH koji su učestvovali na stranim ratištima. Različiti podaci su rezultat različitih kriterija po kojima se takva lica smatraju da su iz BiH. Osim državljana BiH kao lica iz BiH mogu se smatrati i strani državljani koji imaju porijeklo iz BiH i pojedini strani državljani koji su određen period živjeli u BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, u Siriji se trenutno nalaze 83 muškarca i 57 žena, dok je na ratištu poginuo 91 muškarac i 7 žena. U BiH se vratilo 87 muškaraca i 23 žene. Na sirijsko-iračkom ratištu prema procjenama, trenutno se nalazi 71 dijete.
Povratnici sa ratišta, kažu stručnjaci, trebalo bi da budu pod budnim okom bezbjednosnih agencija u BiH.
"Zaslužuju da budu pod paskom nadležnih državnih organa obavještajne službe Sipe ali u tom nekom prevaspitavanju treba da učestvuju i druge institucije u BiH. Bojim se da su one zatajile", rekao je Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjedosnih nauka.
On dodaje da se poslije Sirije otvorilo ukrajisko ratište.
"Institucije BiH odbacuju navode koji dolaze od zvaničnih organa ruske federacije o učešću BiH državljana na tom ratištu. Ali niko se nije potrudio da provjeri te navode. I kaže istinu građanima ove zemlje", dodaje Ćeranić.
Ranije je bilo nekoliko pojedinačnih slučajeva deportacija, veća grupa od 25 lica je u decembru 2019. godine deportovana u BiH. U toj grupi, prema podacima kojima raspolaže Dosije, bilo je sedam muškaraca, šest žena i dvanaestero djece. 2020. je u BiH je deportovano samo jedno lice koje se borilo na sirijskom ratištu.
Veliki broj povratnika sa ratišta je odslužio svoje kazne zatvora, te se vratio u svoje lokalne zajednice, gdje se zanima određenim poljoprivrednim i zanatskim djelatnostima. Značajan broj ih je ostao i dalje aktivan u okviru vehabijskog pokreta. Nekoliko njih je izvršio i određena krivična djela za koja su procesuirana.
Prijetnja dolazi i sa migrantskom krizom. Dio povratnika sa stranih ratišta dolazi uz migrantske talase. Granicu prelaze ilegalno, a identifikacija postaje gotovo nemoguića misija.
"Migrantska kriza je otišla u potpuno drugi plan pojavom pandemije virusa korona, a onda prošle godine sa rusko ukrajinskim sukobima. Odjednom se desilo u BiH kao da uopšte taj problem ne postoji i kao da nikada nije postojao. Tu se ništa značajno nije promijenilo na bolje", rekao je Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu.
NEMA PROGRAMA NADZORA
"Mi imamo situaciju da i dalje imamo nekontrolisane ulaske. Pokušaj nekontrolisanih izlazaka. Imamo situaciju da u ljudima koji dolaze ili među njima odlazi veliki broj ljudi iz BiH koji su učestvovali na Sirijskom i drugim ratištima. Protivzakonito potpuno i protivno zakonima BiH. Ti ljudi nikada nisu dosljedno, precizno i tačno popisani. Nema programa njihovog praćenja. Nema programa nadozora nad njihovim praćem u BiH i oni su sasvim sigurno stalna opasnost za eventualne bezbjednosne izazove i probleme", kaže Župljanin.
Župljanin dodaje da je potrebna veća angažovanost svih službi bezjednosti u BiH da se takva lica stave pod potpunu kontrolu.
Sve do 2014. Godine odlazak na strana ratišta u BiH nije bio kažnjiv. Od tada do danas izrečeno je više zatvorskih kazni onima koji su se vratili sa Sirijsko-iračkog ratišta. Kazne su minimalne.
"Ministarstvo bezbjednostni BiH ispunilo je sve neophodne uslove u vidu kreiranja pravnog i institucionalnog okvira, nakon što je Savjet ministara BiH usvojio Plan repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human, i kontrolisan povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, bezbjedonosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana BiH", saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti u SM BiH.
Sa teritorije Republike Srpske prema podacima koji su u posjedu Dosijea, na sirijskom ratištu boravilo je 29 lica, od kojih 15 ima stalno prebivalište u Republici Srpskoj. Nakon povratka iz Sirije, u Srpskoj živi 7 lica, 4 u Tesliću I 3 u Zvorniku.
Ipak, uz minimalne zatvorske kazne, i izostanak resocijalizacije, povratnici sa stranih ratišta i dalju se bezbjednosna prijetnja u BiH.
