Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni "živi pijesak", izjavio je Srni Dodikov branilac, advokat Goran Bubić.
Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici "neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH" pravno nepostojeće.
"Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u BiH, ni institucionalno, ni lično/personalno, kako sam ranije izjavljivao i obrazlagao, imajući u vidu odredbe tačke 1.2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma", rekao je Bubić za Srnu nakon potvrđivanje optužnice od Suda BiH.
Ako krivično djelo pravno ne postoji, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu BiH, dodao je Bubić, onda ga niko ne može ni počiniti, pa ni optuženi u ovom predmetu.
"Nepostojanje krivičnog djela je legitiman zakonski razlog za prethodne prigovore, koje će odbrana podnijeti protiv optužnice u zakonskom roku. Ovo slijedi iz načela zakonitosti /nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom/ koje je esencija pravne sigurnosti i uređenog pravnog poretka. Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u službenom glasilu BiH, već je potrebno da izmjene u stvarnosti potiču od zakonodavca, a ne neistinitog visokog predstavnika", naglasio je advokat Bubić.
Osim prethodnih prigovora, naveo je Bubić, odbrana planira da podnese još dva proceduralna zahtjeva, saglasno mogućnostima iz Zakona o krivičnom postupku BiH.
"Prema našem mišljenju, odluka Suda BiH po prethodnim prigovorima na optužnicu, kao i drugim zahtjevima, biće stvarni test može li se u ovom slučaju očekivati pošteno suđenje ili ne, i te odluke Suda BiH će opredijeliti dalje postupke odbrane. Iz dosadašnjeg postupanja nije vjerovatan pošten sudski postupak.
Dokaz za to jeste odbijanje zahtjeva odbrane za izuzeće postupajućeg sudije za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović. Prema Ustavu BiH, član 3, tačka b) jasno je propisano da Predsjedništvo BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim tijelima, no Sud BiH, odbijajući zahtjev za izuzeće, ovu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH proglašava sporednom i posredničkom, bez uticaja na izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, što je neshvatljivo", pojasnio je Bubić.
On je dodao da u opširnom obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće Sud BiH uopšte ne spominje ovu ustavnu odredbu zauzimajući stav da je tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedištva BiH bilo bez ikakvog uticaja na neizbor sudije Dedović.
"Kako je ranije isticano ovo je politički proces. `Krivični postupak` je posljedica političke nemoći Kristijana Šmita. Za ovu političku nemoć nije kriv predsjednik Republike Srpske, već lažno predstavljanje gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH, koji svoj nedostatak legitimiteta pokušava nadomjestiti privatnom inkriminacijom – da je neizvršenje njegovih `odluka` krivično djelo!?", istakao je Bubić.
Koliko je ovo apsurdno, rekao je Bubić za Srnu, svjedoči činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, kao što su Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i drugi nije regulisao da je krivično djelo neizvršenje njihovih odluka.
"Slično je i u civilizovanom svijetu jer je to tekovina moderne parlamentarne demokratije. Izvršenje odluka zakonodavnog tijela osigurava se političkim sredstvima putem izvršnih tijela, a ne instrumentima krivičnog progona", naveo je Bubić.
Branilac predsjednika Dodika rekao je da, nažalost, u ovom slučaju nema ništa od civilizacijskih tekovina, ima samo samovolje nelegitimnog pojedinca koji je otišao toliko daleko da je proglasio krivičnim djelom neizvršenje svojih odluka.
Bubić je konstatovao da će ovo svakako ostati za pravnu istoriju, metafiziku prava ove napaćene zemlje kao "Kristijan Šmit krivično djelo".
"Kada nas ova neprimjerena miješanja stranaca u politički, društveni, i na ovaj način pravni život u BiH, ne uče opšteprihvaćenim standardima, onda bar učimo kako ne treba raditi i kako se uništava dostojanstvo ne samo pravosuđa, već čitave pravničke profesije. NJihova neposredno poslijeratna uloga pomirenja strana u BiH, poslednjih godine je evidentno transformisana u pravcu razgradnje ustavnopravnog poretka BiH određenog mirovnim sporazumom, ujedno čineći liberalne pojedince i javno mnjenje mnogo konzervativnijim", zaključio je Bubić.
Sud BiH je u ponedjeljak, 11. septembra, potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio na doradu. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović.
