Advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Goran Bubić kaže da je drugostepena presuda pokušala dati odgovor na žalbene prigovore, ali je sa stanovišta odbrane sve to bilo neuspješno.
"Po stanovištu odbrane, neuspješno. Na bilo koji ozbiljan žalbeni prigovor, drugostepena presuda odgovara da su to opšte poznat činjenice. Krivični zakon BiH ne poznaje taj institut, ne poznaje tu sintagmu. To poznaje zakon o parničnom postupku. Međutim, ovo je vrlo zahtjevan postupak. Krivični postupak nije parnični postupak. Mi, bilo koju ljudsku djelatnost, to je u ovom slučaju pitanje postavljenja, sadržaja bonskih ovlašćenja, ne možemo smatrati opšte poznatom činjenicom. To su stvari koje se dokazuju", kaže Bubić.
On poručuje da je u ovom slučaju u nedostatku argumentacije rečeno kako su to opštepoznate okolnosti.
"Ovaj osnovnih prigovor postavljenja gospodina Šmita je nastavno na prvostepenu presudu preseljen u pravno pitanje. Pitam, bilo čije postavljenje, bilo gdje, je činjenični događaj. Je li to bilo u skladu sa uslovima koje traži određeni propis, u ovom slučaju Aneks 10, e to je onda pravno pitanje. Prije ocjene je li nešto po pravu, moramo vidjeli je li se to dogodilo kao činjenica života. Što se tiče retroaktivnosti i principa predvidljivosti, primarni odgovor na žalbu je kako je ovo informatičko doba, maltene su objave u glasnicima marginalne. Pozivaju se na govor predsjednika Dodika na Kozari iako izričito smatraju da to što je nametnuo gospodin Šmit predstavlja domaći zakon, oni kažu kako predmet ocjene u postupku ne može biti procedura donošenja zakona. Iako procedura donošenja zakona uključuje pitanje stupanja na snagu tog zakona. To se ignoriše i kaže se, evo to je bilo poznato zato što je bilo u javnosti", kaže Bubić.
On poručuje da u javnosti jeste bilo nametanja ovog djela nepoštivanje odluka, ali u tom periodu do objave u Službenom glasniku nije bilo govora o zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja funkcije.
"O tome nema govora ni u drugostepenoj presudi kako je zadovoljen princip predvidljivosti zakona u pogledu ovog što se tiče zabrane obavljanja funkcije. To jeste očigledno bio primarni cilj uz poniženje Ustava BiH", kaže Bubić.
U narednom periodu vjerovatno je očekivati aktivnosti CIK-a. Formalno će ih odbrana osporavati, ali razumiju da je CIK vezan za ovu odluku.
"Što se tiče krivične presude mislili smo promptno podnijeti zahtjev za privremenu mjeru Ustavnom sudu BIH, normalno i apelaciju.
"Suština je da tražimo da se zastane, odnosno prekine sa izvršenjem presude dok Ustavni sud ne riješi apelaciju. To nije nešto posebno realno znajući ove odnose i krvni sastav Ustavnog suda. Vidjeli smo šta se dešavalo sa imovinom gdje je Ustavni sud naveo da Republika Srpska ne može biti titular prava svojine, a sada smo u situaciji da se kaže kako ni Ustav Republike Srpske nije relevantan. Nije prihvatljivo da bilo kojim zakonom napadate ustav federalne jedinice", kaže Bubić.
Komentarišući postupak pred Strazburom, Bubić ističe da i tamo postoji mogućnost privremene mjere, ali da je vremenski okvir veoma dug.
